Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Univerzitet u Beogradu među 300 najboljih

15.08.2016. 21:05 11:39
Piše:

Univerzitet u Beogradu ove godine nalazi se među 300 najboljih svetskih univerziteta. Na prestižnoj Šangajskoj listi za 2016.

koja je  objavljena, rangiran je između 201. i 300. mesta. To znači da je Univerzitet u Beogradu ove godine, na ovoj listi, popravio plasman u odnosu na prošlu, kada je bio u grupi univerziteta koji su se nalazili između 301. i 400. mesta.

Rektor Univerzieta u Beogradi Vladimir Bumbaširević je rekao Tanjugu da je očekivao da je univerzitet nađe na Šangajskoj listi, i da će zauzeti prošlogodišnju poziciju.

- Iznenađen sam što smo popravili plasman na prestižnoj Šangajskoj listi. Međutim, imali smo naučnika koji je bio među najcitiranijima u svojoj oblasti – matematici - izjavio je Bumbaširević.

To je potvrdila i prorektorka UB za međunardu saradnju profesorka Ivanka Popović.

- Tokom poslednjih nekoliko godina smanjen je broj naučnih radova, ali je poboljšan njihov kvalitet, a povećana je njihova citiranost, što je doprinelo da Univerzitet u Beogradu ove godine popravi plasman na Šangajskoj listi - objasnila je profesorka Popović.

Prema njenim rečima, skoku na prestižnoj listi doprineli su naučni radovi objavljeni u najjačim svetskim časopisima, kao i naučni radovi profesora Stojana Radenovića koji je bio jedan od najcitiranijih naučnika u oblasti matematike. Inače, najviše naučnih radova, kako je još rekla, na UB, trenutno ima iz fizike, hemije i biologije, što ne znači da i uspeh društvenih nauka treba zanemariti.

Bolji plasman na Šangajskoj listi, kako je objasnila Popović, za UB znači bolju međunarodnu vidljivost i automatski podrazumeva i veću zainteresovanost drugih univerziteta za saradnju na različitim nivoima. Ona donosi i veći broj stranih studenata, što svaki univerzitet priželjkuje, ali za to su potrebni i neki drugi uslovi, kao što je adekvatan smeštaj i povećanje kvote za određene studijske programe.

Ključni kriterijumi za rangiranje univerziteta na Šangajskoj listi jesu broj objavljenih naučnih radova u najznačajnijim međunarodnim časopisima, broj radova po istraživaču, citriranost i uticaj radova, broj dobitnika Nobelovih nagrada i Fildsovih medalja, broj studenata i struktura nastavnog kadra i niz drugih, koje univerziteti uzeti u konkurenciju treba da ispunjavaju.

V. Crnjanski

 

Harvard prvi na listi, Beograd prvi u komšiluku

Među prvih deset univerziteta na najnovijoj Šangajskoj listi tradiocionalno nalazi se osam američkih i dva britanska univerziteta.

Prvi na listi je univerzitet Harvard, zatim slede Stenford, Berkli, Kembriy, MIT, Prinston, Oksford, Kalifornijski tehnološki institut, Kolumbija univerzitet, Univerzitet u Čikagu. Univerzitet u Ljubljani i Univerzitet u Zagrebu, osim Univerziteta u Beogradu, jedini su iz regiona na ovoj listi, i nalaze se 401. i 500 mesta. Iako je Šangajska lista neformalna, stvar je prestiža biti na njoj, jer obuhvata samo dva odsto svetskih univerziteta.

Autor:
Pošaljite komentar