Gojaznost je veliki rizik za nastanak bolesti
Cilj je da se istakne činjenica da povećanja znanja i svesnosti o faktorima rizika za nastanak bolesti bubrega kao i promocija zdravih stilova života, pre svega pravilna ishrana i fizička aktivnost, mogu u značajnoj meri da pomognu u sprečavanju nastanka bolesti.
- Procenjuje se da će do 2025. godine 18 odsto muškaraca i preko 21 odsto žena širom sveta biti gojazni, a šest odsto svih muškaraca i devet odsto svih žena su ekstremno gojazni. U nekim zemljama gojaznost je već prisutna kod više od jedne trećine odraslog stanovništva i značajno doprinosi obolevanju i umiranju - objavio je Institut za javno zdravlje Vojvodine.
Gojaznost je potencijalni faktor rizika za razvoj bolesti bubrega i dovodi do smanjene funkcije bubrega, jer kod gojaznih osoba bubrezi rade više i filtriraju veću količinu krvi nego što je normalno, kako bi odgovorili na povećane metaboličke zahteve. Gojazne osobe imaju od dva do sedam puta veću šansu za razvoj terminalne bubrežne insuficijencije u odnosu na osobe normalne telesne mase, a napadi akutnog oštećenja bubrega češće se javljaju kod gojaznih osoba. Smanjenje telesne mase može u značajnoj meri da uspori progresiju bolesti.
- Hronična bubrežna insuficijencija može da dovede i do prerane smrti, pre 65. godine života i čini čak 84 odsto smrtnih ishoda od svih bolesti bubrega. U proseku, jedna od 10 osoba ima neki stepen hronične bubrežne insuficijencije, koja može da se razvije u bilo kom uzrastu, a rizik je sa godinama veći - navode u Institutu.
Kod otkazivanja funkcije bubrega, sprovodi se dijaliza ili se transplantira organ. Za 10 do 15 odsto bolesnika davaoci organa mogu da budu krvni srodnici ili biološki nesrodni donatori, bračni partneri i prijatelji. Za ostale bolesnike traže se podudarni davaoci kod osoba sa dijagnostikovanom moždanom smrću, kadaverični davaoci, zbog čega je potrebno da se poveća broj kadaveričnih transplantacija
- U Srbiji se transplantacije bubrega obavljaju u pet zdravstvenih ustanova. Tokom 2014. godine, prema fakturisanoj realizaciji zdravstvenih usluga, urađeno je 68 transplantacija bubrega - kažu u Institutu.
Bolesti bubrega moguće je na vreme dijagnostikovati, pregledom uzorka mokraće, krvi i krvnog pritiska mogu da se otkriju rani znaci bolesti. Lekaru treba da se jave svi koji imaju jedan ili više faktora rizika, a to su: povišen krvni pritisak, šećerna bolest, prekomerna telesna težina, više od 65 godina, koji u porodici imaju nekog sa obolelim bubrezima i koji su malokrvni.
LJ. Petrović
Osam zlatnih pravila
Osam zlatnih pravila za smanjenje rizika za razvoj bolesti bubrega su fizička aktivnost, redovno kontrolisanje nivoa šećera u krvi, kontrola krvnog pritisak, pravilna ishrana i održavanje normalne telesne težine, uzimanje dovoljne količine tečnosti, prestanak pušenja, neuzimanje lekova koji nisu propisani receptima i redovno kontrolisanje bubrega ukoliko postoji jedan ili više faktora rizika.