Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

GLAC Rimljani nisu tek tako ovde postavili svoju prestonicu

03.03.2019. 18:22 18:25
Piše:
Izvor: glacproject.com

Arheolog i kustos Muzeja Srema Miroslav Jesretić kaže da je lokalitet Glac nadomak Sremske Mitrovice, gde se pretpostavlja da je pod zemljom još jedna carska palata, cara Maksimilijana, predmet interesovanja arheologa širom sveta.

- Lokalitet Glac je od ranije poznat arheolozima, pošto je još za vreme Petera Glaca, koji je kupio to imanje i napravio salaš, pre više od 100 godina, sa arheolozima radio amaterska arheološka iskopavanja još onomad - kaže Jesretić i dodaje da postoje podaci, koje je zabeležio Ignjat Jung, prvi sremski arheolog, koji je slao podatke i izveštaje šta se radi u gradu, između ostalog i o nalazima na lokalitetu Glac.

Opšte je poznato da gde god počne da se kopa u Sremskoj Mitrovici i okolini, posao arheologa je neizbežan, kako bi oni dalje odobrili ili zaustavili radove.

- Ignjat Jung je zabeležio da su pronađeni ostaci zidova sa apsidom, što je ukazivalo da je tu nešto bilo još za vreme rimskog perioda, da bi se za vreme Prvog svetskog rata na tom prostoru odigrala čuvena Legetska bitka i prilikom kopanja rovova, poručnik Dragutin Trstenjak  zabeležio je u svom dnevniku da su prilikom kopanja rovova, naišli na mozaike - kaže arheolog i dodaje da pošto je naređenjo povlačenje, vojnici su nalaz na brzinu zakopali.

Međutim, ostao je trag da su pronašli ostatke rimske građevine, kako se još onda pretpostavljalo.

- Naš kolega arheolog Petar Popović imao je želju da se Glac istraži. Međutim, pošto je Mitrovica posle Drugog svetskog rata doživela ekspanziju u razvitku, pa i gradnji, arheolozi su imali toliko posla na teritoriji grada, da su istraživanja trajala mesecima uz pomoć arheologa iz Novog Sada, Beograda, pa i inostranstva, te nije bilo vremena da se istraži Glac - napominje Jesretić.

On nastavlja priču da su tek 1994.godine uspeli da obezbede novac i sa sondama i malim iskopima prođu lokalitet i vide o čemu se tu radi.

Ta njiva je pripadala državi i obrađivao je lokalni poljoprivrednik. Za par nedelja arheolozi su pronašli mozaike, koji se spominju još u Prvom svetskom ratu, ali i novčić teodoliha, i bili zadovoljni rezultatom.

-  Međutim, to vam je danas tako u arheologiji, nešto se pronađe, nema novca za dalje istraživanje, i tu se staje - kaže Jesretić.

On napominje da ukoliko se otkrije velika površina mozaika i ne nastavi se sa radovima, nego ostane na otvorenom, oni će ubrzo biti uništeni, pa se moraju opet konzervirati. Nikad se ne zna šta će biti pronađeno kada se krene u istraživanje.

- Tada se opet stalo sa istraživanjima, da bi pre pet, šest godina kolega sa Arheološkog instituta, zadužen za istraživanje Sirmijuma dr Stefan Pop Lazić, uspostavio kontakt sa profesorom Ričardom Majersom sa Sidnejskog univerziteta, te su želeli da istraže Sirmijum - kaže naš sagovornik i dodaje da je najveći problem istraživanja Sirmijuma što se grad Sremska Mitrovica nalazi iznad lokaliteta.

- Pošto je Glac izvan grada, pet kilometara istočno od Mitrovice i iznad lokaliteta se ne nalazi ništa, tako smo uz pomoć lokalne samouprave i ministarstva, kao i pokrajinskog sekreterijata, ali i kolega iz Australije koji su se zainteresovali da učestvuju i finansijski u istraživanju, krenuli u iskopavanje, koje radimo treću godinu za redom - kaže Jesretić i dodaje da iako su do sada uloženi milioni, niko ne može da kaže koliko će sve na kraju da košta. Sigurno je jedino da će se istraživati bar još dve decenije.

Prostor za koji se pretpostavlja da čini ceo lokalitet, istražen i geo radarom, prostire se na šest hektara i ograđen je, a smatra se da je lokalitet još veći.

- Poslednji lokalitet koji smo istraživali je lokalitet 85, veličine 600 kvadrata, koji se kopa bez prekida deceniju. Zamislite samo koliko treba vremena da se istraži šest hektara, to je ogromna površina - kaže Jesretić i dodaje da na Glacu što se tiče dubine nema problema, jer se nalazi mogu pronaći već na pola metra.

Kako smo već rekli, pretpostavlja se da je u pitanju vila cara Maksimilajana, tvrdi Jesretić, suvladara Dioklecijana, koji je rođen u Sirmijumu i zna se da su njegovi roditelji bili nadničari na imanju i da je on kad je postao car, na prostoru gde su mu roditelji radili, podigao velelepnu vilu.

- Sumnjamo da je to baš njegova vila zbog dosta kamena porfira, koji su u to vreme koristili samo carevi - kaže arheolog i dodaje da je krajnja ideja da se napravi arheološki park, gde bi dolazili studenti na obuku, ali i turisti.

Kada je u pitanju turizam, Sremska Mitrovica može da se pohvali sve većom posetom stranaca iz naudaljenijih krajeva planete.

- Sirmijum je i te kako zanimljiv, pogotovo onima koji nisu imali istoriju Rima za sobom, niti istoriju tako dugu kao što ima Srbija i celo naše podneblje i očekujem da ćemo kroz razvoj projekta Glac,, koji realizujemo sa australijskom ambasadom i Univerzitetom u Sidneju, imati u Mitrovici sve više stranih turista, arheologa i svih zaljubljenika u arheologiju - ističe gradonačelnik Sremske Mitrovice Vladimir Sanader.

Kada se projekat Glac poveže sa drugim iskopavanjima i Carskom palatom u centru grada, postaće ozbiljna turistička atrakcija, ali i odličan edukativni centar, za sve koji se bave arheologijom, tvrdi Sanader, ne samo u Srbiji, već i Evropi i celom svetu. Kada je u pitanju turizam, Sremskoj Mitrovici fale smeštajni kapaciteti, odnosno jedan ozbiljan hotel.

- Rimljani nisu tek tako ovde postavili svoju prestonicu - napominje Sanader.

Maša Stakić

Autor:
Pošaljite komentar