Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

DOBRO BI DOŠLA I VOJVOĐANSKIM GRADOVIMA Instalacija za čistiji vazduh LIQUID 3 „diše” na alge

29.10.2023. 14:36 14:45
Piše:
Izvor: Privatna arhiva

Prvi urbani foto-bioreaktor u Srbiji, poznatiji pod nazivom LIQUID 3, nedavno je dočekao dvogodišnjicu od postavljanja ispred Opštine Stari grad u Makedonskoj ulici u Beogradu. Reč je, naime, o „tečnom drvetu” koji su osmislila dva biologa i arhitekta sa Instituta za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu, kao idealnom rešenju za prečišćavanje vazduha u urbanoj sredini

. A kako u srpskoj prestonici, bar prema poslednjem popisu stanovništva, živi skoro 1,7 miliona ljudi, šta ćeš bolje do da se usred behatona postavi taj neobičan „akvarijum” mikroalgi koje danoćno rade u korist ljudi.

Kako jedan od kreatora „tečnog drveta”, naučni savetnik dr Ivan Spasojević kaže za „Dnevnik”, ideju su počeli da razvijaju pre nekoliko godina, kada su želeli da se odazovu izazovu „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene”, koji su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Srbija, Ministarstvo zaštite životne sredine i Globalni fond za životnu sredinu. Tako je i došlo do toga da UNDP Srbija podrži projekat sa 40.000 američkih dolara, što obuhvata troškove razvoja – od ideje do prototipa, kao i instalaciju samog uređaja.

– Analize su trajale više od dve godine i uključivale su razvoj biološke komponente, konstrukcije i dizajna – pojašnjava dr Spasojević. – Nije nam bilo potrebno ohrabrenje. Sebi smo postavili cilj da ovaj projekat mora da bude uspešno realizovan.


Najbolji recept za čistiju planetu

Jednoćelijske slatkovodne alge, koje su iskorišćene za LIQUID 3, postoje i u stajaćim i u tekućim vodama u Srbiji, i ono što je posebno interesantno, mogu da „žive” i u vodi iz česme. Specifične su po tome što im je opstanak zagarantovan neovisno od temperature, a uz dosipanje nove vode i minerala, kao što je to slučaj sa održavanjem „tečnog drveta”  - što se radi na svakih mesec i po dana - mogu beskonačno da rastu. Mimo svega navedenog, ove alge za sobom, usled deoba, ostavljaju biomasu koja se koristi kao đubrivo, one same su dobar kompost za zelene površine, a mogu se koristiti za prečišćavanje otpadnih voda i vazduha, ali i za proizvodnju biogoriva.


A za sada on to i jeste... Jer, LIQUID 3 je danas multifunkcionalna instalacija koja najviše liči na visoki akvarijum pun mutne zelene vode, koji je takav zahvaljujući mikroalgama koje vezuju ugljen dioksid i fotosintezom u direktnom procesu proizvode čist kiseonik. Pomenute jednoćelijske slatkovodne alge, koje se nalaze u ovom „bazenu” od 600 litara, menjaju dva drveta stara deset godina, ili 200 kvadrata travnjaka. Ipak, to ne treba da odaje utisak da je namera da se šume zamene akvarijumima, već je zamisao da se urbane sredine, poput centra beograda, na kojima nije moguće obezbediti adekvatne zelene površine, iskoriste tako da se stane na put zagađenju vazduha u „betonskoj džungli”.

– Osim što prečišćava vazduh, LIQUID 3 služi i kao klupa, solarni USB punjač i noćno svetlo. Jednostavno, bez dopunskih funkcija i dobrog dizajna ne bi bio prihvaćen od urbanih korisnika – pojašnjava naš sagovornik. – Utisci su za sada neverovatno pozitivni i dolaze ljudi iz čitavog sveta da vide o čemu se radi. Posebno smo ponosni na to što su ljudi počeli više da diskutuju i promišljaju o zaštiti životne sredine i borbi za bolji život u gradu. Grad jeste najbolje rešenje za većinu ljudi, jer pruža mnogo mogućnosti. Međutim, neophodno je da taj koncept bude održiv, dok trenutno, posebno u Srbiji, ta održivost grada u prvom redu doprinosi zagađenju vazduha.

Naravno, da bi čitav projekat imao smisla, valjalo bi ga proširiti i na druge lokacije – kako u samom u Beogradu, tako i u državi.

– Cilj je da postavimo još nekoliko jedinica u Srbiji, za šta postoji veliko interesovanje, posebno iz Evropske unije i sa Bliskog istoka – dodaje dr Spasojević, nudeći još neka rešenja kako da se stane na put zagađenju vazduha. – Možemo, za početak, da koristimo gradski prevoz, da insistiramo da toplane pređu na manje zagađujuće energente i da, ako smo u mogućnosti, prestanemo da koristimo individualna ložišta. Uostalom, ljudi mogu da se dogovore kad problem dođe do tačke pucanja, i takvih primera je bilo u prošlosti. Recimo, da li ste u skorije vreme čuli za ozonske rupe? Taj problem je upravo rešen dogovorom. E sad, kada je reč o zagađenju, biće teže. Međutim, na sreću običnog čoveka, zagađenje dotiče i tokove novca i izvesnost tržišta, pa možemo očekivati da se točkovi pokrenu u smislu poboljšanja kvaliteta vazduha. Nažalost, za nake druge stvari, kao što je biodiverzitet, prognoze su mnogo sumornije...

Lea Radlovački

Autor:
Pošaljite komentar