OVO JE DETALJAN SPISAK POSLOVA KOJI VAM OMOGUĆAVAJU BENEFICIRANI RADNI STAŽ Evo kako se računa i koliko se ljudi u Srbiji prošle godine tako penzionisalo

Odlazak u penziju pre 65 godine je moguć, a pogledajte i kako.

U penziju možete otići već sa 50 godina ako izaberte jedno od zanimanja sa spiska koji to omogućava.

Najčešće beneficirani radni staž imaju radnici koji obavljaju teške ili opasne poslove ili, pak, specifične. Na listi je skoro 40 industrija i institucija a u pitanju su raznovrsna zanimanja.

Prošle godine u Srbiji bilo je tačno 170.426 penzionera koji su ostvarili beneficirani radni staž.

Pravo na beneficirani radni staž imaju svi koji su zaposleni na poslovima na kojima je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje sa jedne strane.

Tu su i poslovi čije je obavljanje ograničeno navršenjem određenih godina života, ali i oni koji utiču na pad fizioloških funkcija u meri da onemogućavaju rad.

Pravo na beneficirani radni staž imaju i zanimanja definisana u Pravilniku o radnim mestima, odnosno poslovima na kojima se staž siguranja računa sa uvećanim trajanjem.

Ako gledamo po institucijama, to su zaposleni u MUP, BIA, VBA, VOA, Ministarstvu spoljnih poslova, Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, Poreskoj policiji, Vojsci Srbije, a od decembra 2019. godine i sudije, tužioci i zamenici tužioca.

Na tom spisku se nalazi 37 različitih industrija, tj. sektora a među njima su rudnici, metalurgija, livnice, proizvodnja i prerada nafte, šumarstvo i drvna industrija, hemijska industrija, namenska proizvodnja eksploziva i eksplozivnih materija, rečna brodogradnja i brodoremont, proizvodnja stakla, saobraćaj…

Tu su još i izgradnja i održavanje dalekovoda i nadzemnih vodova, građevinarstvo, grafička industrija, kožarsko-prerađivačka, tekstilna, gumarska, farmaceutska industrija, proizvodnja električne energije, akumulatora, industrija mesa, ja kablova, rad na niskim temperaturama, rad pod vodom…

Da bi se staž osiguranja računao sa uvećanim trajanjem potrebno je da se lice efektivno bavilo opasnim poslovima minimum 10 godina, za starosnu penziju i 5 godina za invalidsku penziju. Takođe, pravo na beneficirani radni staž imaju i svi koji sami sebi plaćaju staž, pod uslovom da se utvrdi da su zaista radili teške i opasne poslove koji su zakonski obuhvaćeni ovom beneficijom.

U slučaju beneficiranog staža, svakih 12 meseci efektivno provedenih na poslovima na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem, računa se najviše kao 14, 15, 16 ili 18 meseci staža osiguranja.

Dužina ukupno navršenog penzijskog staža osiguranika, u koji ulazi i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, može uticati na visinu penzije. Osiguranicima koji ispunjavaju uslove u pogledu penzijskog staža za sticanje prava na starosnu penziju iznos penzije se uvećava za 20 odsto. Dalji rast penzija zavisi od usklađivanja penzija, bez obzira na to da li je korisnik imao navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem ili ne.

Starosna granica se snižava osiguraniku koji je na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem (beneficirani staž), navršio najmanje 2/3 od ukupno navršenog staža osiguranja, zavisno od stepena uvećanja staža za po jednu godinu.

Evo kako se računa beneficirani staž: za svakih pet godina provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa staž osiguranja računa se kao 14 meseci, za svake četiri godine 12 meseci računa se kao 15 meseci, za svake tri godine provedene na beneficiranom radnom mestu, odnosno poslu 12 meseci računa se u staž osiguranja kao 16 meseci, za svaku godinu i šest meseci u staž osiguranja računa se  18 meseci.

Starosna granica se može sniziti najviše do 55 godina života, a osiguranicima koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem tako da se 12 meseci računa kao 18 meseci, starosna granica se može sniziti najviše do 50 godine života.

penzionisani.bizportal.rs/dnevnik.rs