Posle 46 godina, JMBG u Hrvatskoj odlazi u prošlost

JMBG je u Hrvatskoj uveden 1976. godine. Prilikom uvođenja se građanima dodeljivao po mestu stanovanja, a nakon toga je dodeljivan po mestu rođenja. U JMBG-u su kodirani datum rođenja, region rođenja, redni broj i pol.

Od 2009. uveden je novi identifikacijski broj, tzv. osobni identifikacijski broj (OIB), koji menja JMBG, ali su u prelaznom periodu oba broja bila u upotrebi. Iako se danas isključivo koristi OIB, JMBG se i dalje izdaje i koristi za koordinaciju podataka među državnim registrima.

"Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će moći da se koristeza povezivanje i razmenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam.

Državni sekretar u Ministarstvu unutarašnjih poslova Žarko Katić izjavio je  da se matični broj građana, s prestankom važenja Zakona o matičnom broju, više neće tražiti u službenim evidencijama ni u privatnom sektoru jer je na snazi Zakon o osobnom identifikacijskom broju.

"Matični broj građana više se neće tražiti, kako u službenim evidencijama Hrvatske, tako i u privatnom sektoru (banke i sl). Ovim prestaje određivanje matičnog broja građana i potreba njegova traženja bilo koje javne ili privatne institucije", rekao je Katić tokom rasprave o konačnom predlogu Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju.

Predstavljajući prijedlog zakona Katić je podsjetio je da je 1. Sjanuara 2009. na snagu stupio Zakon o osobnom identifikacijskom broju (OIB) kao stalna identifikacijska oznaka osobnog identifikacijskog broja, koji korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, svakodnevnom radu i kod razmene podataka.

S obzirom na to da je OIB ušao u punu primenu, institucije s njegovim korištenjem mogu koristiti i sve ostale podatke koji se nalaze u tom sustavu (osobno ime, datum rođenja, prebivalište i sl). Time prestaje  potreba za određivanjem matičnih brojeva građana kao pomoćne identifikacijske oznake.

Katić kaže da se iz postojećih evidencija neće brisati matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka Zakona o matičnom broju, već će se koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u slučajevima kada se povezivanje podataka neće moći obaviti korištenjem OIB-a.

Index.hr, Dnevnik