MINISTAR GLAMOČIĆ: CVEĆARSTVO IMA OGROMAN POTENCIJAL Jedan hektar pod cvećem može da napravi prihod nekoliko desetina puta veći nego u ratarstvu
Proizvodnja cveća i ukrasnog bilja u Srbiji odvijala se prošle godine na oko 1.000 hektara.
Proizvodnja cveća i ukrasnog bilja u Srbiji odvijala se prošle godine na oko 1.000 hektara. Na otvorenom prostoru cveća smo imali na oko 680 hektara, a u zaštićenom prostoru zabeležen je rast, proizvodnja se odvijala na 302 hektara. Lane smo izvezli cveća i ukrasnog bilja za oko 6,5 miliona evra, ali istovremeno bili i veliki uvoznici, jer smo čak 36 miliona evra potrošili za uvozno cveće. .
Ove podatke izneo je ministar poljoprivrede prof. dr Dragan Glamočić na 30. Međunarodnom sajmu hortikulture BeoPlantFair rekavši da cvećarstvo ima ogroman potencijal – ne samo kao lep i miran posao, već i kao profitabilan i strateški značajan deo srpske poljoprivrede .
- Prošle godine imali smo deficit od 30 miliona evra, što pokazuje da ima mesta za rast domaće cvećarske proizvodnje i potrebe da se usmerimo na razvoj ovog sektora, kako bi hortikultura, uz druge grane poljoprivrede, postala značajan resurs. Sa jednog hektara pod cvećem može se ostvariti prihod i nekoliko desetina puta veći nego u ratarstvu, tako da će Ministarstva poljoprivrede raditi na daljem razvoju svih onih grana koje će ostvariti veće prihode po hektaru obradive površine -istakao je Glamočić.
Kada je reč o lekovitom i aromatičnom bilju, ministar je naglasio da se izvoz povećava svake godine, te da je u 2024. godini Srbija izvezla 4.000 tona, u vrednosti od 24 miliona evra.
Kako je naveo, primetan je konstantan rast, ali i dalje postoji veliki prostor za napredak, posebno ako se počne sa većim ulaganjima u finalne proizvode, umesto izvoza sirovine.
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uvelo je zato podsticaje – do 50 odsto povraćaja novca u investicije za izgradnju sušara, destilerija, pogona za ekstrakciju, kao i za opremu za pakovanje i skladištenje. Srbija ima biodiverzitet, znanje i tradiciju – sada je vreme da to pretvorimo u dodatu vrednost i veći profit za domaće proizvođače. Naša zemlja ne treba da izvozi sirovine koje će drugi preraditi i zaraditi više – već mi to moramo da radimo ovde, kod nas - poručio je ministar Glamočić.