NOVAC NAJVIŠE GUBIMO ZBOG OVE DVE STVARI Evo kako da to izbegnemo, može svakome da uspe OVO SU TRIKOVI
Upravljanje ličnim finansijama je temelj finansijske sigurnosti i stabilnosti.
Bez obzira koliko zarađujete, ključno je pronaći ravnotežu između troškova života, štednje i investicija. Stručnjaci savetuju da se prihod rasporedi tako da polovina ide na osnovne troškove kao što su kirija, komunalije, hrana i prevoz, a oko 30 odsto za lične potrebe i zadovoljstva, poput putovanja, zabave ili hobija.
Preostalih 20 odsto preporučljivo je izdvojiti, bilo kroz štednju, penzione fondove, ili različite oblike ulaganja koji mogu obezbediti dugoročnu finansijsku stabilnost.
Ali kada je u pitanju raspodela novca, često se postavlja jedno pitanje: koliko zapravo treba da imamo na svom tekućem računu? Iako ne postoji univerzalni odgovor, finansijski savetnici nude korisne smernice koje vam mogu pomoći da donesete pametne odluke.
Marci Bair, osnivač i predsednik kompanije Bair Financial Planning, upozorava na dve glavne zamke držanja previše novca na tekućem računu.
S jedne strane, što više novca imate na računu, veća je verovatnoća da ćete ga impulsivno potrošiti na stvari koje vam možda nisu potrebne.
S druge strane, novac koji miruje na računu ne donosi nikakav prihod – ne raste kroz kamate niti se ulaže u mogućnosti koje bi mogle doneti dugoročne finansijske koristi.
Kako organizovati sopstvena sredstva
U idealnom slučaju, trebalo bi da držite iznos na svom tekućem računu koji pokriva otprilike dva meseca osnovnih troškova. To znači da ako svakog meseca potrošite određeni iznos na kiriju, komunalije, hranu i prevoz, duplo taj iznos bi trebalo biti dostupan da biste se osećali finansijski sigurnim. Sve preko toga može se mudrije iskoristiti.
Pošto tekući računi ne nude značajnu kamatu, bolje je višak novca usmeriti ka opcijama koje omogućavaju rast kapitala. Štedni računi nude nešto veće kamatne stope i omogućavaju fleksibilan pristup novcu, dok oročeni depoziti pružaju stabilan prinos ako možete ostaviti sredstva netaknuta na određeno vreme.
Dugoročno, zajednički fondovi i ETF-ovi mogu da donesu značajnije prinose, ali dolaze sa određenim rizicima. Akcije i obveznice nude potencijalno veće prinose, ali zahtevaju razumevanje tržišta i spremnost da budu fleksibilni. Takođe, preraspodela novca može uključivati smanjenje finansijskih obaveza – na primer, ranije otplata kredita ili hipoteke dugoročno smanjuje troškove kamata i povećava ukupnu finansijsku slobodu.
Pametno upravljanje novcem podrazumeva ne samo obezbeđivanje dovoljno sredstava za svakodnevne troškove, već i donošenje odluka koje omogućavaju dugoročan rast i stabilnost. Uz pravi pristup, moguće je izbeći nepotrebne finansijske gubitke i maksimizirati potencijal svakog evra koji vam je na raspolaganju.