MILION EVRA PENZIJA SVAKOG DANA HRVATSKA ISPLAĆUJE U INOSTRANSTVO Evo koliko novca stiže na račune u Srbiji i koliki su iznosi
Na osnovu međunarodnih ugovora o socijalnoj sigurnosti, HZMO je prošle godine uplatio nešto više od 365 miliona evra na račune lica koja su deo radnog iskustva sakupila u Hrvatskoj, a trenutno žive u inostranstvu.
Pored regiona i EU, novac ide na udaljene destinacije, a u proseku svi dobijaju oko 170 evra.
Hrvatska ima nešto više od 1.228 miliona penzionera. Najveći broj njih dolazi iz sveta rada, a ima i onih koji su zaradili penziju prema posebnim propisima.
Međutim, unutar ove velike populacije postoji i respektabilan broj ljudi kojima se penzije isplaćuju u skladu sa međunarodnim sporazumima. To su bilateralni i multilateralni sporazumi o socijalnom osiguranju, uključujući isplatu penzija. Hrvatska je potpisala ovakve sporazume sa drugim članicama EU i Evropskog ekonomskog prostora (Švajcarska, Norveška, Island), zemljama bivše Jugoslavije, ali i sa Ukrajinom, SAD, Kanadom i nekim egzotičnim destinacijama, poput Filipina, Meksika ili Južne Afrike - ukupno 52 zemlje.
Pojednostavljeno rečeno, ove penzije se isplaćuju po osnovu radnih ili drugih propisa licima koja su deo ili ceo svoj radni vek provela u Hrvatskoj, a deo u inostranstvu, odnosno zemljama koje su potpisale ugovore o socijalnom osiguranju sa Hrvatskom.
Dakle, takve penzije primaju Hrvati koji su dio radnog vijeka radili u Hrvatskoj, a zatim otišli živjeti i raditi u inostranstvo, ili strani državljani koji su radili u inostranstvu, a zatim dio svog radnog vijeka odradili u našoj zemlji. Pored toga, oni primaju penziju iz zemalja u kojima su akumulirali ostatak svog penzionog perioda.
Većina novca ide u region
Hrvatski zavod za penzijsko osiguranje (HZMO) prošle godine isplaćivao je penzije na račune između 185 i 188 hiljada ljudi mesečno, što je, na primer, više od broja stanovnika Splita. Jasno je da ovaj broj varira iz meseca u mesec sa prilivom novih penzionera, tj. onih koji su upravo otišli u penziju, i odlivom postojećih.
Najveći broj korisnika "stranih" penzija ostvarenih po osnovu radnog staža u Hrvatskoj zabeležen je u Srbiji (više od 46.000), Bosni i Hercegovini (više od 33.000) i Njemačkoj (oko 12.000). Iz podataka koje je objavio HZMO, vidljivo je da je najmanji broj primalaca, samo osam, zabeležen u Bugarskoj. Međutim, takođe treba reći da podaci nisu javno dostupni za pojedine zemlje.
Što se tiče visine penzija, prošle godine su se kretale od 152 do 170 evra u proseku. Iznosi su, naravno, porasli na osnovu prilagođavanja penzija, a u Hrvatskoj se sprovode dva puta godišnje.
Velika razlika u sumama
Kada se pomnoži prosečni iznosi i broj korisnika, HZMO je svakog meseca u inostranstvu plaćao između 28 i 32 miliona evra. Ukupan iznos plaćen prošle godine iznosio je 365.308.549,23 evra. Kako je ovo prestupna godina, ispostavilo se da je u inostranstvu isplaćeno skoro milion evra svaki dan.
Ako bismo uporedili ove podatke sa ukupnim iznosom isplaćenim za sve penzije prošle godine, onda bi njihov udeo u ukupnim isplatama bio samo 4,4 odsto.
Treba reći da su razlike u plaćenim iznosima, iako je prosek oko 170 evra, velike. Tako je, prema podacima o isplatama za decembar, 72.243 penzionera u inostranstvu primilo penziju do 70 evra. Veliki broj njih, više od 41 hiljade, prima između 70 i 140 evra penzija. S druge strane, 93 osobe su dobile više od 1500 evra, a 79 od njih je dobilo od 1.350 do 1.500 evra.
Naravno, iznos zavisi od akumuliranog perioda penzije i doprinosa u Hrvatskoj, a nije loše ponoviti da veliki broj ovih penzionera, a neki i iz Hrvatske, primaju penziju u zemljama u kojima žive ili su završili radno iskustvo.