(FOTO) KO JE ALIS VAJDEL, VOĐA NEMAČKE EKSTREMNE DESNICE Doktorka nauka, živi u Švajcarskoj sa ženom, ne voli "bildovanje" s gomilom i imigrante
Nakon što je preuzela stranački vrh AfD-a, Alis Vajdel, dovela stranku do istorijskog rezultata na nemačkim izborima.
Kako trenutno pokazuju projekcije, AfD osvaja 19.6 posto glasova i postaju druga politička sila u zemlji.
Ali, Vajdel se čini paradoksalnom figurom za stranku kao što je AfD.
Vajdel, dolazi iz dobrostojeće porodice u malom zapadnonemačkom gradu. Ima doktorat iz ekonomije i više voli kontrolisanu atmosferu u dvorani za sastanke ili televizijskom studiju nego ‘bildovanje‘ podrške s gomilom. Njena putanja karijere pre politike bila je munejvita. Radila je za Goldman Saks, globalnu investicijsku banku, te za Alijanc, osiguravajućeg diva, pre nego što je započela s privatnim savetovanjem.
Provela je nekoliko godina u Kini, ali je poslušala upozorenja da bi joj mogla biti velika greška u karijeri ako će je doživljavati kao ‘kineskog igrača‘.
Otvoreno je homoseksualna i većinom živi u Švajcarskoj. Ona i njena partnerka, švajcarska redateljka poreklom iz Šri Lanke, odgajaju dva sina od sedam i deset godina. Vajdel kaže da, iako njena partnerka ima "vrlo, vrlo liberalne" stavove - i uprkos zadiranju nemačkih medija u njihovu privatnost - ona je snažno podržavala njenu političku karijeru.
Osim što su pod budnim nadzorom medija, ona i njena stranka suočavaju se i sa službenim nadzorom u tri nemačke države.
"Smatram da je zaista apsurdno da špijuni Štazija čitaju moju privatnu prepisku i mogu slušati moje telefonske razgovore iako sam izabrana opoziciona čelnica", kaže ona. Pogotovo, dodaje, budući da je njen "teški greh" samo to što poziva na to da Nemačka ima sigurne granice. Očito, ako ne zagovarate otvorene granice za sve, onda ste u ovom krajnjem desnom uglu".
Prema njenim rečima, većina problema Nemačke može se pratiti do onoga što ona opisuje kao duboko neodgovornu imigrantsku politiku, posebno dobrodošlici koju je Angela Merkel, kancelarka od 2005. do 2021. godine, upriličila migrantima koji su u migrantskom talasu 2015. bežali od sirijskog građanskog rata i drugim migrantima.
"Verujem da političari moraju ukazati na negativne strane određenih populacijskih grupa muslimana", kaže ona.
"Stope kriminala su porasle i ljudi iz tog okružja, pre svega Afganistanci, zatim Iračani i Sirijci, nose daleko najveći teret kriminala".
Imigrante krivi i za loše rezultate Nemačke na nedavnim PISA testovima, studiji koja upoređuje stanje obrazovanja u različitim zemljama.