Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

PRIRODNI DRAGULJ NADOMAK ZRENJANINA Okanj bara – jedna od tri najatraktivnije očuvane bare na slatinama Vojvodine

06.11.2023. 11:46 11:57
Piše:
Foto: Youtube printscreen/ AgroTV Srbija

Važno mesto u Planu razvoja grada Zrenjanina za period od 2023. do 2030. godine zauzimaju prirodna bogatstva, među kojima su i zaštićena područja.

Jedno od njih je i Okanj bara, koja se nalazi severozapadno od Zrenjanina, u blizini Elemira.

Okanj bara, ukupne površine oko 1,5 kvadratnih kilometara, smeštena je neposredno uz levu obalu reke Tise. Proglašena je zaštićenim područjem od izuzetnog značaja, kao specijalni rezervat prirode. Predstavlja jednu od tri najreprezentativnije i najatraktivnije očuvane bare na slatinama Vojvodine i specifična je po jedinstvenim panonskim ekosistemima. Smatra se da je jedno od najznačajnijih slanih jezera Evrope sa 28 registrovanih biljnih i životinjskih vrsta od međunarodnog značaja.

„Okanj bara predstavlja fosilni meandar reke Tise i zajedno sa jezerom Rusanda i Slanim Kopovom čini jedinstvena očuvana slatinska područja u Banatu“, navodi se u Planu razvoja grada Zrenjanina.

Ukupno je na ovom prostoru zabeleženo više od 180 vrsta ptica, od čega se sedam nalazi na svetskoj crvenoj listi ugroženih vrsta. Na ovom području živi šestina ukupne populacije vilinog konjica u Srbiji, dve vrste strogo zaštićenih insekata, osam vrsta vodozemaca i šest vrsta gmizavaca. Takođe, u Okanj bari raste Švancerbergova bokvica, koja je na evropskoj crvenoj listi biljnih vrsta.

„Osnovni faktori ugrožavanja Okanj bare su brojni antropogeni uticaji: razvoj poljoprivrede, stočarstvo, manipulisanje vodnim režimom, urbanizacija, odlaganje čvrstog otpada, industrija, saobraćaj i tako dalje. Usled ovih aktivnosti dolazi do polaganog gubljenja prirodnih vrednosti“, upozoravaju stručnjaci.     

Ž. B.

Piše:
Pošaljite komentar