Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

KUĆU PISCA SREDILI NOVI VLASNICI Obnovljena kuća Todora Manojlovića

19.10.2023. 08:08 08:30
Piše:

ZRENJANIN: Za razliku od nekih drugih spomenika kulture od velikog značaja, koji su prepušteni zubu vremena, kuća Todora Manojlovića u Zrenjaninu sija punim sjajem.

U kući izgrađenoj 1914. godine, koja se nalazi u Ulici vojvode Petra Bojovića 31, danas je smešteno preduzeće „Mis komerc”. U Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin kažu da je novi vlasnik kuće tokom 2010. godine adaptirao prostor za svoje potrebe. Krov je obnovljen, postavljena je nova građa i nov biber crep, a uređena je i fasada na kojoj stoji tabla s natpisom da je u ovoj kući živeo književnik Todor Manojlović.

Prvi vlasnik ovog objekta, izgrađenog u stilu secesije, bio je građevinski majstor i preduzimač Janoš Meršbaher. Nakon Drugog svetskog rata, od 1944. u kući je živeo i radio pesnik, dramski pisac, prevodilac i kritičar Todor Manojlović, do svoje smrti 1968. godine.

„Kuća Todora Manojlovića je visoka prizemnica, pravougaone osnove, postavljena na regulacionu liniju ulice. Naglašenog je centralnog rizalita koji se završava visokim zabatom koji asocira na baroknu kiblu, ali ima secesijsku izvijenost. U sredini zabata je veći tavanski otvor u obliku četvorolisnog cveta. Iza zabata je visoki strmi krov, pokriven biber crepom. Fasada je vremenom izgubila svoju originalnu dekoraciju“, navode u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin.

Todor Manojlović je rođen 17. februara 1883. godine u tadašnjem Velikom Bečkereku. Bio je pesnik, dramski pisac, esejista, književni i likovni kritičar i prevodilac, a ostavio je za sobom značajnu, ali nedovoljno istraženu zaostavštinu. Rođeni Bečkerečanin, ali po svom opredeljenju građanin Evrope, svojom zrelošću i širinom poznavanja moderne književnosti i umetnosti uticao je na obnovu srpske poezije još u vreme Prvog svetskog rata. Učestvovao je u zamahu koji je modernistički pokret dobio u posleratnom periodu.

Pojava prve drame Todora Manojlovića „Centrifugalni igrač” (1930) smatra se početkom moderne srpske drame. Pored Stanislava Vinavera, bio je najobrazovaniji pisac proteklog dvadesetog veka koji je pisao na nekoliko svetskih jezika. Jedini je autor istorije moderne evropske i svetske književnosti (pre Huga Fridriha) i teoretičar koji je pre T. S. Eliota uspostavio osnove modernog shvatanja književne tradicije.

Tekst i foto: Ž. Balaban

Autor:
Pošaljite komentar