U Subotici održana centralna svečanost Dužijance

Velika povorka prodefilovala je centrom grada, nakon čega je gradonačelniku Stevanu Bakiću uručen hleb od ovogodišnjeg žita.

Hleb od ovogodišnjeg roda pšenice ponosno je okrenut na sve četiri strane sveta. Kao svojevrsna poruka koja kazuje - godina je bila rodna, a gladnih biti neće.

"Tradicija i običaji u životu jednog naroda, pored jezika i religije, najpresudnije utiču na stvaranje i očuvanje etničkog identiteta te zajednice. Upravo Dužijanca kao svetkovina nastala u porodičnim krugovima, na ovdašnjim salašima od davnina ispunjava jednu od svojih najznačajnijih uloga, a to je čuvanje identiteta naroda sa ovih prostora. Dužijanca ima svoju istoriju, vrednost, bogatstvo, duhovnost i religioznost. Ona je zahvalnost Bogu, za završetak žetve i plodove zemlje i pohvala čoveku za njegov rad. Dužijanca u sebi sadrži i najizražajnije osobine žitelja Subotice, ali i cele Vojvodine. Uvereni da zajedničko razumevanje, rad i trud uvek doprinose zajednici i donose dobre rezultate, mi preduzimamo sve da zajedništvo i poštovanje identiteta svih naroda koji žive u Subotici budu temelj našeg grada", poručio je Stevan Bakić, gradonačelnik grada Subotice u svom pozdravnom govoru.

Po tradiciji, blagoslovljeni hleb i venac od žita koji simbolizuje krunu završetka žetvenih radova, prvom čoveku grada Subotice, predali su ovogodišnji mladi bandaš Petar Vukmanov Šimokov i njegova pratilja bandašica Dunja Šimić.

"Za nas dvoje je ovo velika čast, što smo baš mi izabrani da budemo bandaš i bandašica.

Dunja Šimić, bandašica. Od malih nogu smo oboje u folkloru, sviramo i aktivni smo u našoj Zajednici. Ponosni smo što smo mi ti koji su prošli gradom i doneli hleb gradonačelniku", kazala je Dunja Šimić, ovogodišnja bandašica.

Ceremoniji je prethodila svečana misa, zatim je usledio pravi spektakl. Defile mnogobrojnih učesnika, risara i risaruša, bandaša i bandašica iz okolnih mesta, kulturno- umetničkih društava i gostiju koji su u koloni šetali, ili se vozili na karucama. Uz zvuke tradicije sviralo se, pevalo i plesalo u narodnim nošnjama.

"Ovde smo imali oko četiri stotine, a možda i blizu pet stotina učesnika koji su defilovali gradom. Ono što nam je naročito drago je činjenica da je tu veliki broj mladih i dece koji su došli da učestvuju u ovogodišnjoj Dužijanci", istakao je Marinko Piuković, direktor Udruženja bunjevačkih Hrvata "Dužijanca".

Prikazani su i mnogobrojni običaji naroda "stasalih" na tlu panonske nizije, koji se na ovaj način čuvaju od zaborava. Među učesnicima su bili i oni sa bičevima, koji svake godine posebno oduševe publiku svojim umećem.

"Ima dve vrste bičeva, jedan je svinjarski, kraći, a imam i govedarski koji je puno duži i s kojime se pucalo sa konja. Tako se čuvala stoka na livadi, jer nije bilo tora ili ograde. Danas se to čuva kao tradicija. Poslednjih godina ponovo postaje aktuelno među mladima kao zanimacija. Međutim, da bi naučio da pucaš bičem, moraš prvo par puta da se pogodiš u uho i oko i tek tada si naučio", šaljivo će Željko Šarčević, učesnik manifestacije.

Tokom četvorodnevne manifestacije na centralnom gradskom trgu održani su brojni programi, kao što su Skupština risara, priglašenje bandaša i bandašice, nastupi tamburaških orkestara i društava kulture, dok je glavna svečanost završena velikim Bandašicinim kolom.