Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Mini eko-sistem na gradskom jezeru u Zrenjaninu: Plutajuća ostrvca VEŠTAČKA A PRIRODNA

27.07.2023. 09:53 09:57
Piše:
Foto: privatna arhiva

ZRENJANIN: Plutajuća ostrva u centralnom gradskom jezeru u Zrenjaninu, pravi su primeri mini-ekosistema. Jedan od načina unapređenja staništa životinjskog sveta u urbanim sredinama i na vodenim površinama mogu biti ovakva plutajuća ostrva. Veštački stvorena, ona oponašaju strukturu i funkciju prirodnih, a vremenom, daljim razvojem biljaka na njegovoj površini, sličnost biva potpuna.

Na tabli postavljenoj na šetalištu kraj jezera piše da je ostrvo sačinjeno od ekološki potpuno neškodljivih materijala. Glavna funkcija mu nije samo očuvanje, već i podizanje kvaliteta staništa životinjskog sveta, kao i kvaliteta vode.

„Osnova ostrva je načinjena od organskih i neorganskih elemenata, na koju je dodat kompleks zemljišnih materija i posađeno adekvatno, autohtono bilje. Biljke služe kao zaštita i stanište za ptice kojima je ostrvo i namenjeno, dok cvetovi tih biljaka privlače insekte koji ih oprašuju. Insekti dalje privlače sitne ptice koje se njima hrane“, piše na ovoj tabli.

U samoj osnovi plutajućih ostrva postoje šupljine kroz koje korenje biljaka prodire u vodu. Mikroorganizmi se hrane štetnim materijama te se na taj način voda prečišćava prirodnim putem, a sam koren se hrani hranljivim materijama. Takođe, u podvodnom delu ostrva ribe nalaze idealno mesto za razmnožavanje kao i zaštitu od sunca.

Inače, centralno gradsko jezero, kod Palate pravde, jedno je od tri jezera u okviru Begejske petlje. Druga dva se nalaze kod pogona „Žitoprodukta“ i kod glavne železničke stanice. Kada je Zrenjanin pre nekoliko decenija tražio rešenje za česta izlivanja Begeja, koji je plavio područje samog centra grada, odlučeno je da se skrati tok reke za tri kilometra, odnosno da se preseče meandar i pretvori u tri jezera. Projekat je davne 1980. godine izradio Vodoprivredni institut „Jaroslav Černi“ iz Beograda. On je u konačnom rešenju podrazumevao izgradnju dve stanice za prečišćavanje vode, zatim povezivanje cevovodima i čvorištima sva tri jezera, kao i njihova uređenja.

Poslednja ozbiljnija rekonstrukcija jezera je obavljena 2008. godine, kada su građevinske intervencije rađene na jezeru kod železničke stanice. Od tada, nikakvih ozbiljnijih radova ni intervencija nije bilo.

Ž. Balaban

Piše:
Pošaljite komentar