KRALJICA TURIZMA SRBIJE Vrnjačka Banja kao srpsko more
Naša najpoznatija i najposećenija banja nalazi se u centralnom delu Srbije, u Zapadnom Pomoravlju na šumovitim obroncima planine Goč i u dolinama Vrnjačke i Lipovačke reke.
Vrnjačka Banja ima sedam lekovitih izvora od kojih se četiri koriste u terapeutske svrhe: Topla voda, Snežnik, Slatina i Jezero, dok se sa dva izvora voda flašira kao stona mineralna voda (voda Vrnjci sa izvora Topla voda i Vrnjačko Vrelo).
Lekovite vode, mesta gde su se tokom istorije ljudi isceljivali, uvek su bila rado posećena. Smatra se da je na lekovitim izvorima Vrnjačke Banje svoje boljke isceljivalo keltsko pleme Skordisci, a potom, kada su došli Rimljani na područje Balkana, da su i oni tu vidali svoje rane. Da je banja bila čuvena i u antičko doba postoje dokazi kao što su ostaci bazena za kupanje i brojni zlatnici koji su pronađeni na tom području. Ipak, vihori istorije sakrili su njeno latinsko ime.
Od odlaska Rimljana do tridesetih godina 19. veka malo se o njoj zna. Posle oslobođenja od turske vlasti, knez Miloš Obrenović 1835. godine unajmljuje geologa Žigmunda Herdera da ispita lekovitost vode. Ovaj saksonski baron uradio je prvu analizu vrnjačke tople mineralne vode i ocenio je kao veoma kvalitetnu. Na razvoj Vrnjaca kao banje sačekalo se još trideset godina.
– Te prve godine je bilo 138 gostiju u Vrnjačkoj Banji, što je bio ogroman uspeh, a sada posle 150 godina došli smo da banju poseti 400.000 gostiju i ostvari preko 1,5 miliona noćenja gde smo apsolutni rekorderi kada je u pitanju srpski turizam – rekao nam je Goran Karavesović, rukovodilac Info centra Vrnjačke Banje.
Od kaptiranja izvora i izgradnje prvih kupatila Vrnjačka Banja je kao nekom magijom privlačila turiste. Između dva svetska rata imala je gostiju više nego Dubrovnik i Bled zajedno!
– Zanimljivo je da je tridesetih godina tadašnja turistička organizacija banje koja se zvala „Goč” angažovala da UFA, veliko filmsko preduzeće iz Berlina, koje i dan-danas postoji, snimi jedan propagandni film o Vrnjačkoj Banji. Nažalost, do sada nismo uspeli da uđemo u trag tom filmu – otkrila nam je Marija Jaćimović, kustos Muzeja banjskog lečenja u Vrnjačkoj Banji.
Nosilac zdravstvenog turizma Vrnjačke Banje od 1947. godine je Specijalna bolnica Merkur, koja ove godine obeležava jubilej 75 godina postojanja, uspešnog rada i lečenja.
– Merkur je postao mnogo više od jedne klasične bolnice, on je postao moderan zdravstveni centar koji veoma uspešno koristi blagodeti mineralnih voda Vrnjačke Banje u zdravstvene svrhe. Merkur je i nacionalni centar za obolele od dijabetesa. Svi pacijenti koji su na insulinskoj terapiji imaju prava da na teret RZO ovde dođu jednom u četiri godine na rehabilitaciju i edukaciju deset dana – naglasila je Bojana Biljić, PR Specijalne bolnice Merkur iz Vrnjačke Banje.
Drugi značajan period za ovu banju su bile osamdesete godine kada je u Vrnjačkoj Banji bilo više od pola miliona gostiju koji su ostvarivali više od dva miliona noćenja.
– Naglasio bih da u banji ima 17 otvorenih i 12 zatvorenih bazena, tri velika akvaparka tako da se ovde kaže da je Vrnjačka Banja srpsko more. Mi se približavamo toj brojci sada mada je Srbija mnogo manja država od tadašnje Jugoslavije. Mogu reći da opština ulaže velika sredstva u infrastrukturu, da je država prepoznala Vrnjačku Banju, Zlatibor i Kopaonik kao top destinacije. Nadamo se da će se i sledećih godina ta cifra uvećavati, a opština i Turistička organizacija Vrnjačke Banje se trude da ona gostima ostane u lepom sećanju i da nam se ponovo vrate – uputio nas je Goran Karavesović.
U XX veku, u periodu između dva svetska rata Vrnjačka Banja je postala pravo mondensko mesto. Jedna od zanimljivosti iz tog perioda je i činjenica da je Vrnjačka Banja 1928. godine organizovala prvi izbor za mis u tadašnjem kraljevstvu. Zanimalo nas je kako je izgledao taj sav krem koji je dolazio u banju, kako se nosio.
– Vrlo reprezentativno, jer bilo je važno biti viđen u Vrnjačkoj Banji i ako je niste posetili, kao da nigde niste ni bili. Muškarci su nosili bela odela, što je bila garderoba tipična za evropske banje, a dame krzno, čak i u avgustu, jer je ono bilo statusni simbol. Ovde je popularna glumica iz tog vremena Ita Rina (Tamara Đorđević) provela medeni mesec. Ona je na slavlju nosila haljinu Žan Patua, inače najpoznatijeg francuskog kreatora čije je kreacije nosila i naša kraljica Marija – uputila nas je kustos Marija Jaćimović.
Navike modernog turiste su se izmenile: više ne šalju razlednice svojim najmilijima kada se nađu u banji, niti je dovoljna šetnja do izvora lekovite vode. Današnji turista je malo razmažen – on očekuje da ga lekovita voda sačeka u hotelskoj sobi, eventualno u bazenu u kojem će potražiti relaksaciju posle stresnih sati provedenih na poslu.
– Trudimo se da pratimo sve trendove zdravstvenog turizma, s druge strane uvideli smo i značaj preventive. S ponosom mogu reći da je prvi velnes i spa centar u Srbiji otvoren upravo u Merkuru. Bilo je to 2005. godine kada smo otvorili Fons Romanus (rimski izvor) koji je bio prvi takav centar sa mineralnom vodom. Danas je gotovo nezamislivo da jedan banjski centar ne poseduje spa i velnes – istakla je Bojana Biljić.
Taj trud se vidi po broju turista koji posećuju banju. Početkom leta smo je mi posetili i uverili se da je Vrnjačka Banja krcata gostima. Nisu bili samo oni u poznijim godinama i sa zdravstvenim problemima, nego je bilo i mladih parova, sportista, roditelja s malom decom i parova u srednjim godinama. A upravo tako treba i da bude jer njena lekovita svojstva pridonose lečenju, ali najbolje je kada su preventiva i kada pomažu da se ukloni umor i telo i duša relaksiraju.
– Kad se neko prvi put nađe u banji ja bih mu preporučio da prvo poseti Crkveno brdo koje se nalazi u središtu banje, da stazom patrijarha Pavla prošeta do crkve Presvete Bogorodice, zatim da zastane na mostu ljubavi da zakači jedan katanac da njegova ljubav traje večno. Preporučio bih da se probaju i pet mineralnih voda koje se nalaze u razmaku od kilometra. Lepa je tura da se obiđu ti izvori i okrepi se na njima – tako se leči i duša i telo. Banja ima i dosta manifestacija, naročito ako se dođe u periodu od maja do oktobra. U jednoj godini organizujemo 300 priredbi - organizujemo karnevale, festivale, pesničke večeri, festivale vina... Vrnjačka Banja je uvek pravi izbor za sve – istakao je rukovodilac Info centra Vrnjačke Banje Goran Karavesović.
Marina Jablanov Stojanović