Najveće svetsko priznanje dr Stevanu Mašireviću
Ugledni domaći stručnjak za suncokret prof. dr Stevan Maširević dobio je najveće naučno priznanje za razvoj ove uljarice od Svetske organizacije za suncokret,koje mu je uručeno na 20 Međunarodnoj konferenciji održanoj na Naučnom institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.
Nagradu sa imenom ruskog akademika „Vasili Stepanovič Pustolovt”, najveći eksperti za suncokret dodeljuju za izuzetan doprinos u selekciji, zaštiti, kao i za inovacije, po kojima je priznat i poznat Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, gde je dr Stevan Maširević realizovao pronalaske u zaštiti suncokreta u eleminaciji bolesti phomopsis (prevremeno sušenje biljke, bez pravog roda).
Prof. dr Maširević ističe za „Dnevnik” da Svetska organizacija za suncokret sa sedištem u Parizu priznanje dodeljuje svake četvrte godine i da prilikom izbora laureata uzima u obzir broj objavljenih radova u inostranstvu i rezultate ostvarene u istraživanju, unapređenju i proizvodnji suncokreta.
Vrebalov, Škorić, Maširević
Priznanje Svetske organizacije naučnika za suncokret prethodno su dobili istaknuti novosadski naučnici u ovoj oblasti dr Tihomir Vrebalov i dr Dragan Škorić.
Prof.dr Maširević donedavno je bio profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Dugo godina radio je i na Naučnom insitutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Objavio je 320 naučnih radova i 20 knjiga. Najponosni je , kaže, na dve knjige, koje se smatraju ”biblijom” suncokreta.Član je i Akademije inženjerskih nauka Srbije.
- Suncokret je biljka budućnosti jer će se zbog suše sejati u narednim godinama ne samo kod nas već i u drugim zemljama, sve više. U domaćoj proizvodnji smo među najboljim proizvođačima, po prinosima i kvalitetu. Kako je naveo, imamo vrhunske hibride koje u setvi koristi i najveći svetski proizvođač suncokreta –Ukrajaina,koja je suncokret sejala na čak šest do sedam miliona hektara.
- Domaći prinosi kreću se od 2,8 do tri tone što su vrhunski rezultati u proizvodnji. Druge zemlje seju veće površine a dobiju manje suncokreta – navodi prof.dr Maširević. Suncokret se kod nas seje, obično, na zemljištu lošijeg kvaliteta, ali ako se poseje na kvalitetnijim njivama onda prinosi budi i iznad tri tone po hektaru. Takođe, od kilograma zrna suncoreta dobijemo 42 do 43 odsto ulja, što predstavlja odličan rezultatu preradi. On naglašava da dolazi period kada ćemo u zrnu imati i više od 50 odsto ulja ,ali i zrno sa 20 odsto proteina.
- Potrošači zahtevaju ulje koje može više puta da se upotrebi – ističe dr Maširević i navodi da selekcije idu u pravcu da se suncokretovo ulje po kvalitetu približi ulju od masline, a to znači da bude postojanije i dugotrajnije kako bi se moglo sedam do osam puta koristiti za prženje namirnica.
Z. Delić