Nelegalni trgovci i prevaranti vrebaju na internetu
NOVI SAD: Sve više građana Srbije kupuje preko interneta, a ovim načinom pazara štedi se vreme, a često i novac. Međutim, onlajn kupovina otvara vrata i mnogima koji su spremni da obmanu i, neretko, prevare kupca.
Da je tako svedoči i to što uz rast internet kupovine, raste i broj pritužbi potrošača, ukazuju iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije i ističu da prikom ovakvog načina kupovine treba biti veoma obazriv jer je mnogo trgovaca na internetu koji rade na crno.
Nelegalne trgovce na interenetu nije uvek lako prepoznati jer često imaju privlačnu reklamu, pa potencijalni kupci zaborave na sigurnost kupovine. Iako, naravno, nije svaka prodaja koju preko interneta nude neregistrovani trgovci obmana ili prevara, treba biti jako oprezan jer se može desiti da roba ne stigne ili da ne bude dostavljena ona koja je naručena, da umesto originala stigne falsifikat... I tada slede pritužbe nekom od udruženja za zaštitu potrošača, ali kasno...
- Potrošači se najčešće žale da kada im roba ne odgovara ne mogu da dobiju povrat novca ili ne mogu da je zamene - kaže Nikica Jovanović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije. - Bilo je pritužbi da stiže oštećena roba, a neretko se uopšte ne može stupiti u kontakt s prodavcem te da su, ukoliko su kupili robu preko društvenih mreža, blokirani. U tim slučajevima potrošač jedino individualno može da tuži onoga ko ga je oštetio, ukoliko uopšte može da ga identifikuje jer se često pokaže da su i imena i firme lažne.
Po rečima pravnog savetnika u Udruženju za zaštitu potrošača Vojvodine Marka Dragića, oni koji kupuju preko interneta treba da znaju da ih Zakon o zaštiti potošača štiti samo u slučaju kada kupuju od registrovanih trgovaca. On ukazuje da potrošači sami mogu da provere trgovca tako što će pogledati podatke poput naziva firme, matičnog broja, adrese ili proveriti prodavca na sajtu APR-a.
- Ukoliko prodavac, odnosno trgovac nije registrovan, potrošač kupuje na sopstvenu odgovornost, odnosno tada je reč o ugovornom odnosu između dva fizička lica i ukoliko se kupac suoči s bilo kakvim problemom ne može se primeniti Zakon o zaštiti potrošača - kaže Dragić. - Tada mogu problem prijaviti tržišnoj i poreskoj policiji inspekciji, a ako je eventualni problem nastao prilikom transporta - poštanskoj inspekciji.
Po rečima Marka Danona iz Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj, da bi se smanjio broj neregistrovanih trgovaca, neophodno je da se poveća broj inspektora, pre svega u tržišnoj inspekciji.
- Tako bi ova služba imale više kapaciteta, vremena i kadrova, ali bi se unapredile i procedure kojima raspolažu - rekao je Danon.
Potrebna rigoroznija inspekcijska kontrola
- Dosta potrošača javlja se upravo zbog problema s kojima su se suočili prilikom kupovine preko društvenih mreža od neregistrovanih trgovaca, najviše prilikom pazara odeće i obuće, a kako bi se ta pojava smanjila, potrebno je da inspekcijska kontrola ovog načina kupovine bude rigoroznija - kaže Marko Dragić. - Kad je u pitanju ponuda zimnice i poljoprivrednih proizvoda preko interneta - ukoliko je reč o registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu - potrošači su zaštićeni jer ova gazdinstva imaju status pravnog lica.
Ko je pošiljalac vrednosnih, otkupnih paketa - onih koje trgovac pošalje, a kupac mora da plati otkupnu cenu, trebalo bi da piše u evidenciji pošte ili kurirske službe, pošto su njihovi zaposleni u obavezi da upišu ime, prezime, adresu i broj lične isprave, objašnjavaju u Poštanskoj inspekciji.
- Praksa je pokazala da, ponekad, neregistrovani trgovci koriste falsifikovane lične karte, zloupotrebljavaju tuđe lične karte, kao i da postoji saradnja između zaposlenih kod poštanskih operatera s neregistrovanim trgovcima kada zaposleni kod poštanskih operatora unose lažne brojeve ličnih isprava - kaže Marija Vučinić iz Odeljenja Ministarstva trgovine za poštanski saobraćaj i nadzor.
Po njenim rečima, kada ima elemenata krivičnog dela, obraćaju se tužilaštvu, za prekršaje nadležnom sudu.
- U kontrolama koje se sprovode od 2018. godine, pribavljeni su podaci da je ostvarena trgovina, odnosno promet robe neregistrovanih trgovaca kroz poštanske pakete bio vredan nekoliko milijardi dinara i sve je dostavljeno tržišnoj inspekciji - kaže Marija Vučinić.
D. Mlađenović