Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

U Hrvatskoj uskoro mogućnost zapošljavanja uz trajni rad od kuće?

04.10.2020. 09:55 09:56
Piše:
Foto: pixabay.com

ZAGREB: Među predlozima izmene Zakona o radu u Hrvatskoj, na prvom mestu će se svakako naći fleksibilniji ugovori o radu na neodređeno vreme, tj. rešenje za liberalnije uslove u kojima se ugovori o radu ubuduće mogu otkazivati.

Kasnije bi, prema najavama hrvatskog ministra rada Josipa Aladrovića, trebalo modernizovati odredbe o radu od kuće ili na daljinu, kao i mogućnost povećanja sati dopunskog rada, a sindikati i poslodavci su već najavili da oni imaju malo dužu listu želja, piše Jutarnji list.



Oko najosetljivijeg pitanja, otpuštanja, i Ministarstvo rada, kao i poslodavci, smatraju da bi upravo fleksibiliniji ugovori trebalo da utiču na to da se smanjuje broj novih ugovora na određeno.



Oni su, naime, poslednjih godina u Hrvatskoj postali praktično pravilo, a prema ZOR-u bi trebalo da budu izuzetak.



Kako saznaje Jutanji list, smatra se da bi u ZOR-u trebalo zadržati postojeći član o "radu na izdvojenom mestu rada" i uvesti novi - rad na daljinu koji bi predviđao dva modusa - privremeni rad na daljinu i stalni rad na daljinu.



U prvom slučaju omogućilo bi se radnicima da povremeno kad to žele rade izvan prostora firme, ali bi sami bili odgovorni za uslove u kojima rade. Za stalni rad na daljinu predlažu da se utvrdi neoporeziva naknada za troškove koje radnik ima u sopstvenim prostorijama i koje bi mu poslodavac onda plaćao.



Poslodavci imaju i brojne predloge za pojednostavljivanje odredbi o zakonskom uređenju radnog vremena, a među njima će ponovo na dnevni red staviti da pauza na poslu ne ulazi u radno vreme, odnosno da nije plaćena. Tražiće i da se znatno pojednostavi evidencija radnog vremena, što uključuje i prekovremeni rad, na primer uvođenjem mogućnosti definisanja paušalnog prekovremenog rada za određene kategorije radnika (pogotovo onih koji mogu da rade u fleksibilnom režimu).



Proširio bi se i krug osoba koje samostalno određuju svoje radno vreme, bile bi pojednostavljene i odredbe o godišnjim odmorima, posebno one koje se odnose na planiranje, korišćenje i plaćanje godišnjeg odmora.



HUP bi intervenisao i u članu 95. Zakona o radu definisanjem "čekanja na rad" u vanrednim okolnostima kao što je, recimo, pandemija. Predlog je da se propiše osnovica za izračunavanje naknade za "čekanje na rad", istovetna naknadi za nezaposlene, a koja bi se isplaćivala iz državnog budžeta, dakle ne bi išla na teret poslodavca.



„Čekanje" bi značilo da je radnik i dalje formalno u radnom odnosu do isteka vanrednih okolnosti. Poslodavci, uz to, predlažu i da ih država u razdoblju čekanja oslobodi doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje i drugih doprinosa kako bi se na kraju amortizovali troškovi i sačuvalo to radno mesto.



Pregovori o izmenama Zakona o radu vodiće se odsad u redovnom nedeljnom ritmu, petkom, dogovoreno je na sastanku sindikata, poslodavaca i Ministarstva rada Hrvatske u okviru novoosnovane radne grupe.

 

Piše:
Pošaljite komentar