U policijskom času najsigurnije sejati s dozvolom
Optimalni rok prolećne setve je počeo, zato posao treba završiti što pre, a da poljoprivrednici ovih dana ne bi imali problema sa zakonom i propisima uvedenim zbog zaštite od koronavirusa, te da se ne oslanjaju na usmene dogovore i preporuke, najsigurnije je da u vreme policijskog časa na njivama budu s dozvolama koje omogućavaju rad i posle 17 časova.
U pojedinim opštinama policija je samo opominjala paore koji su bili na njivi ili na putu u traktoru bez dozvole za rad u vreme policijskog časa, dok je u Silbašu jedan mladi poljoprivrednik priveden i kažnjen s 50.000 dinara pa da bi se sve to izbeglo, najbolje je sačekati dozvolu.
Za to je potrebno da poljoprivrednici otvore sajt Ministarstva poljoprivrede gde stoji obaveštenje o tome na koji način da stignu do dozvole za kretanje posle 17 časova. Kako na sajtu piše, treba da popune zahteve E-poštom, i da popune sve kolone u obrascu, što je posebno naznačeno, jer se zahtevi s nepotpunim odgovorima neće razmatrati. Kaže se da svaki poljoprivrednik navede okvirni period koji je potreban da se obave setveni radovi. To znači da treba navesti kada planiraju da krenu u setvu i kada planiraju da je završe, jer će dozvola kretanja tokom policijskog sata važiti samo za period koji svaki poljoprivrednik naznačio kao početak i kraj radova. Takođe, od zemljoradnika se traži da navedu adresu stanovanja i na kojem mestu drže mahanizaciju, pošto ima dosta primera da u jednoj kući žive, a u drugoj udaljenoj u adresi stanovanja drže mašine.
Po rečima akademika Dragana Škorića, predsednika Akademijskog odbora za selo SANU, dozvole za radove na njivama, u voćnjacima, trebalo bi da izdaju poljoprivredne stručne službe jer smatra da bi ih zemljoradnici dobijali brže.
– S terena nam dolaze informacije da se čekaju i po nedelju dana – kaže akademik Škorić, i navodi da je sada optimalni rok za setvu kukuruza, soje, suncokreta, povrća, radove u voćnjacima i pčelinjacima, pa bi bilo rizično za poljoprivrednike, ali i državu, da se posao ne obavi na vreme.
Škorić navodi i podatak da setva jarih kultura i povrća treba da se obavi na oko dva miliona hektara, što, ističe, nisu male površine ni beznačajan posao.
– Epidemija je donela i nešto dobro. Ljudi su pokazali koliko misle o drugima, pa je tako Zadružni savez Vojvodine, u saradnji s poljoprivrednim zadrugama, pritekao u pomoć staračkim poljoprivrednim gazdinstvima da obave setvene radove – istakao je akademik Dragan Škorić. – Imamo 569.310 poljoprivrednih domaćinstava, od kojih je 120.000 staračkih. S terena dobijam informacije da su se dobro organizovali, što je pohvalno, jer je prolećna setva najvažniji posao u godini u poljoprivredi.
U Ministarstvu poljoprivrede su za „Dnevnik” naveli da dozvole izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova s kojim je povezana poljoprivreda, i čim se dobije saglasnost od MUP-a, dozvola stiže svakom poljoprivredniku. U Ministarstvu su još rekli da se istovremeno dobijaju i dozvole za pratioce, ali se daju dozvole i za sezonske radnike, pa je, između ostalog, i zato važno da svaki obrazac sadrži sve tražene podatke. Poljoprivrednici moraju biti precizni u navođenju broja sezonskih radnika, kao i podatke pratioca koji im pomaže u poljskim radovima. Na sajtu Ministarstva poljoprivrede stoji da se prilikom kretanja od njive i kuće i obrnuto mora poneti dozvola, a ukoliko je još nisu ishodovali, treba da imaju uverenje da su aktivno poljoprivredno gazdinstvo i ličnu kartu. Policija neće kažnjavati poljoprivrednike na relaciji kuća–njiva i obrnuto, ali ne i kada ne idu tim pravcem.
Ta pravila Nenad Manić iz Crepaje, iz Agrarne komore Srbije, ocenio je kao kruta, smatrajući da država treba da omogući da zemljoradnici obave poljoprivredne radove na vreme.
Sajt Ministarstva poljoprivrede, kako navode, imao je čak 2,3 miliona poseta, a do prekjuče je izdato 14.000 dozvola, pa ne bi trebalo biti ubeđenja da se poljoprivrednici ne snalaze sa savremenim informacionim tehnologijama.
– Još ne znamo koliko je zahteva stiglo u Ministarstvo, ti zahtevi dolaze s više mesta, od povrtara, ratara, pčelara... – rekli su u Ministarstvu poljoprivredeo.
– Nama nije relacija kuća–njiva, već kuća – benzinska pumpa – njiva – kaže Manić. – Dolaze duži dani i na njivama će se moći raditi i posle 20 časova, pa nas treba ostaviti da radimo i posle tog vremena. Zašto da žurimo kućama ako nam ostane malo posla što smo planirali za taj dan? Naš atar se nalazi u dubini od 12 kilometara treba nam i po dva sata da bismo s njive na traktoru i s priključnom mašinom stigli kući, pa treba misliti i o tome. Na njivama nema ljudi, srećemo fazane, zečeve i srne i izdaleka vidimo druge poljoprivrednike koji, kao i mi, sede u traktorima i rade.
Z. Delić