Respiratorni virusi najviše napadaju mališane
Respiratorni sincicijelni virus (RSV) čest je uzročnik infekcija disajnih puteva dece i odraslih i najčešći uzročnik ovih infekcija kod dece mlađe od pet godina.
U Institutu za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” kažu kako je učestalost infekcija izazvanih RSV najviša u uzrastu od drugog do šestog meseca života, a gotovo sva deca do navršene druge, najkasnije treće godine, prebole bar jednu infekciju izazvanu ovim virusom.
Infekcije izazvane RSV javljaju se svake godine, sezonski u obliku manjih ili većih epidemija. Za naše područje karakteristična je pojava epidemija u kasnu jesen i tokom zimskog perioda. Virus se, slično drugim respiratornim virusima, prenosi direktno sa inficirane na zdravu osobu, odnosno dete kapljičnim putem ili indirektno kontaktom preko kontaminiranih predmeta, kao što su igračke, kvake na vratima, nameštaj i slično.
- Najteže kliničke manifestacije RSV infekcije sreću se kod odojčadi uzrasta do šest meseci. Poseban rizik od komplikacija i smrtnog ishoda usled RSV infekcije postoji kod prevremeno rođene dece, novorođenčadi i odojčadi sa hroničnom bolesti pluća po tipu bronhopulmonalne displazije (BPD), kod odojčadi i dece sa urođenim srčanim manama i one sa oslabljenim imunim sistemom - ističu u Institutu za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”.
Palivizumab se primenjuje u zdravstvenim ustanovama za lečenje dece na tercijernom nivou zdravstvene zaštite i to su Institut za neonatologiju – Beograd, Univerzitetska dečja klinika – Beograd, Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Dr Vukan Čupić“ – Beograd, Institut za zaštitu zdravlja dece i omladine Vojvodine – Novi Sad, Klinika za dečije interne bolesti – KC Niš i Klinika za pedijatriju – KC Kragujevac. U “Batutu” poručuju roditeljima da ukoliko njihovo dete pripada nekoj od navedenih rizičnih kategorija obavezno da se informišu u navedenim zdravstvenim ustanovama ili kod izabranog pedijatra u domu zdravlja u vezi sa pasivnom imunizacijom protiv RSV infekcije.
Klinička slika varira od blagih simptoma infekcije gornjih disajnih puteva kao što su kašalj, curenje iz nosa, povišena temperatura, malaksalost i gubitak apetita, razdražljivost, pa do teških oblika infekcije donjih disajnih puteva, praćenih sviranjem u grudima i otežanim disanjem, kao što su bronhiolitis, pneumonija ili ređe traheobronhiolitis.
- Opšte mere zaštite podrazumevaju higijenu ruku osoba koje neguju decu, onemogućavanje kontakta deteta sa osobama koje imaju kijavicu ili kašlju, prirodna ishrana dojenjem, adekvatna higijena igračaka i sredine u kojoj dete boravi, ograničavanje boravka deteta u kolektivnom smeštaju u sezoni RSV infekcije, sprečavanje izloženosti deteta duvanskom dimu. Ove mere su veoma važne, ali zbog visoke zaraznosti i načina prenošenja virusa, njihovom primenom nije uvek moguće sprečiti širenje infekcije - navode u Institutu “Batut”.
Kao što aktivnom imunizacijom, odnosno primenom vakcina, mogu da se spreče neke bolesti, tako i RSV infekcija može da se spreči pasivnom imunizacijom odnosno primenom gotovih tzv. monoklonskih antitela. Palivizumab je humanizovano monoklonsko antitelo koje obezbeđuje zaštitu od RSV infekcije. Njegova primena je od suštinskog značaja za sprečavanje teških oblika infekcije kod dece u visokom riziku. Pasivna imunizacija palivizumabom sprovodi se u sezoni RSV infekcija, a to je najčešće period od oktobra do februara, i to davanjem jedne mesečne doze tokom trajanja sezone, sa najviše pet doza.
- U najtežim slučajevima potrebno je bolničko lečenje i primena kiseonika. Pošto je uzročnik infekcije virus, antibiotici se ne koriste u lečenju -napominju u “Batutu”.
Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u našoj zemlji je uvedena obavezna pasivna imunizacija osoba koje su u posebnom riziku protiv infekcije izazvane RSV. Rizične kategorije su deca koja su rođena pre 29. nedelje trudnoće koja na početku RSV sezone imaju manje od 12 meseci; deca koja su rođena pre 32. nedelje trudnoće koja na početku RSV sezone imaju manje od 6 meseci; deca sa hroničnom plućnom bolesti /bronhopulmonalnom displazijom koja na početku RSV sezone imaju manje od 12 meseci; deca sa hroničnom plućnom bolesti/bronhopulmonalnom displazijom koja na početku RSV sezone imaju manje od 24 meseca, ukoliko im je šest meseci pre početka sezone bila neophodna terapija, odnosno primena kiseonika, hronična primena kortikosterioda, bronhodilatatora i /ili diuretika; zatim deca sa urođenim srčanim manama komplikovanim značajnim hemodinamskim poremećajima koja na početku RSV sezone imaju manje od 12 meseci; a u skladu sa principima dobre kliničke prakse i indikacijama zasnovanim na medicinskim dokazima, imunoprofilaksa palivizumabom može da se primeni i van navedenih indikacija, po konzilijarnoj odluci tri lekara subspecijaliste u tercijarnoj pedijatrijskoj ustanovi, kao što su neonatolog, pulmolog, kardiolog.
LJ. Petrović