POČASNI KONZULI Srpska trobojka na svim kontinentima
Počasnim konzulatima Srbije na startu ove sedmice pridružio se još jedan član. U gradu Jedrene, nekadašnjoj prestonici Otomanskog carstva, počasni konzul od ponedeljka je Salih Akgul, vlasnik kompanije „Salkano”, koja je, inače, već sponzor biciklističkih reprezentacija i Srbije i Turske.
Konzulat u Jedrenu će, rečeno je, osim pružanja pomoći našim državljanima kao osnovne delatnosti, imati i posebnu funkciju uspostavljanja novih i čvršćih odnosa privreda dveju zemalja.
Srbija još od pre Prvog svetskog rata ima počasne konzule u inostranstvu. Danas ih je 77 u 56 država, dok je kod nas otvoreno više od 20 konzulata s počasnim konzulima na čelu koji lobiraju za druge zemlje. Pretežno su to predstavnici poslovnog sveta i biznisa, ali ima i uglednih advokata, profesora, lekara, kulturnih radnika, kao i pripadnika drugih profesija. Jednom rečju, ugledne ličnosti, kako stranci, tako i Srbi iz dijaspore. Pre konzulata u Jedrenu, polovinom maja Srbija je dobila počasnog konzula na Madagaskaru – Maminijaina Ravatomanga, koji živi u glavnom gradu te zemlje Antananariveu.
Osim u Turskoj, počasni konzuli Srbije žive u Ruskoj Federaciji, Sjedinjenim Američkim Državama, Indiji, Kanadi, Australiji, Italiji, Grčkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Severnoj Makedoniji, Austriji, Sloveniji, Francuskoj, Poljskoj, Belgiji, Monaku, Japanu, na Malti i Kipru, u Portugalu, Španiji, Izraelu, na Novom Zelandu. Na spisku su i Argentina, Irska, Bangladeš, Filipini, Honduras, Ekvador, Salvador, Sejšeli, Jamajka, Pakistan, Paragvaj, Mali, Maroko, Bolivija, Brazil, Gana, Gvatemala. Srpski interesi na takav način predstavljeni su i u Gvineji, Jermeniji, Kolumbiji, Kostariki, Libanu, Mozambiku, Nigeriji, Šri Lanki, Nikaragvi, Sijera Leoneu, Siriji, Sudanu, Ugandi, Čileu i Mongoliji.
I naši ljudi iz sveta politike i biznisa dobijaju titule počasnih konzula drugih zemalja. Tako je jedan od lidera PŠ-a Dragomir Karić postao počasni konzul Belorusije u Srbiji 2013. godine. Počasni konzulat Belorusije u Srbiji svečano je tada otvoren i u Novom Sadu, a za počasnog konzula je imenovan Dragoljub Švonja. I supruga biznismena Bogoljuba Karića Milanka postala je počasna konzulka Republike Kazahstan. Od pre godinu prvi čovek Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma je počasni konzul Grčke. Tu titulu je predsedniku turističke agencije „Kontiki” Slobodanu Mićiću, 2005. godine dodelio Island. Nosilac prestižnog zvanja je i sportski poslenik Ivan Ćurković, koji afirmiše Sejšele kao prijatelja naše zemlje.
Počasni konzul Jamajke u Srbiji je Mirko Miljuš, idejni tvorac statue Bobu Marliju u Banatskom Sokocu i organizator Rock Village festivala u tom mestu.
Počasni konzuli nisu službenici Ministarstva spoljnih poslova pa samim tim za svoj rad ne dobijaju platu ni diplomatski pasoš, već, reklo bi se, počast, s legitimacijom. Diplomatske tablice su im jedina privilegija, a iz Beograda im stiže tabla s imenom Srbije i zastava kojom obeležavaju konzulat. Od njih se očekuje da, osim što pomažu našim građanima, promovišu Srbiju. Kada je potrebno, komuniciraju s našim najbližim ambasadama, a smernice za rad im daje i naše Ministarstvo inostranih poslova. Za razliku od „običnih” konzula, počasni ne izdaju vize ni pasoše. Jedina obaveza im je da jednom godišnje referišu MSP-u o svom angažmanu.
Srbiju u Americi predstavlja šest počasnih konzula. Pre nešto više od godinu otvoren je konzulat sa sedištem u Los Anđelesu, a Rajan Fredrik Ozborn, svetski priznati ORL hirurg i prijatelj Srbije, imenovan je za za počasnog konzula. Osim tog, srpski počasni konzuli su i zajednički u Montani i Vašingtonu, kao i u Koloradu, Vajomingu, Luizijani i Ohaju.
Počasna konzulka u Kvebeku, u Kanadi je slikarka Marina Gavanski Zisić. Pre devet godina lično je uručila portret Novaku Đokoviću. Kako je rekla „bila je divna predaja, na Royers kapu, 2011. godine, jer je tog dana postao prvi na svetu, a sliku sam počela kada je pobedio u Australiji”.
Vlada Srbije donela je pre dve godine odluku o otvaranju počasnog konzulata u Monte Karlu, posle Vatikana drugoj najmanjoj državi na svetu, a šef diplomatije Ivica Dačić potpisao je odobrenje da na njegovom čelu bude Goran Đoković, stric proslavljenog tenisera.
Luk Ksavijer Linton Simpkins tu počasnu titulu obavlja u Pertu, a dobio ju je kao poslanik australijskog parlamenta i član tamošnje Liberalne stranke. U Jerusalimu je počasni konzul Srbije Boris Krasni, lobista, koji se pojavljuje na tamošnjoj listi 100 najuticajnijih ljudi, a bio je savetnik pokojnog Šimona Peresa, bivšeg predsednika Izraela više od deceniju. Na čelu počasnog konzulata u Mađarskoj, u Segedinu, već gotovo deceniju i po je Tibor Gereg. S druge strane, nedavno je u Beogradu otvoren treći počasni konzulat Mađarske u našoj zemlji, pored Niša i Kragujevca, a u kojem je angažovan Nemanja Milutinović.
Počasni kozulat u Rusiji otvoren je tek 2016. godine u Sankt Peterburgu.
Za počasnog konzula imenovan je biznismen Genadij Timčenko, vlasnik privatne investicione kompanije „Volga grupa” koja se specijalizovala za ulaganja u energetici, transportu i infrastrukturi. Timčenko važi za jednog od najbogatijih ljudi na svetu. Bogatstvo tog ruskog biznismena procenjuje na oko 20,2 milijardi dolara, a po „Forbsovoj” listi je na 82. mestu najbogatijih ljudi sveta.
Timčenko je veliki prijatelj predsednika Rusije Vladimira Putina, a u njegovom vlasništvu su velike naftne, gasne i petrohemijske kompanije. On je i predsednik Ruske nacionalne hokej lige, kao i predsednik Hokejaškog kluba SKA iz Sankt Peterburga.
Počasni konzul na Malti Gordon Pejs Bonelo izabran je na predlog srpskih doktora iz tamošnje bolnice još 2001. godine, kao turistički poslenik, svojevremeno zastupnik JAT-a u toj zemlji. Uspešan poslovni čovek Ranko Tomović iz Katovica odlučio je pre sedam godina da postane počasni konzul Srbije u Poljskoj. Sedište konzulata je u zgradi Tomovićevog preduzeća „Cini SP” u delu Katovica koji se zove Čelađ. Lično se angažovao na restauriranju pet groblja i spomenika srpskim zarobljenicima poginulim tokom Velikog rata u logoru Lambinovice i konzervaciju 268 nadgrobnih srpskih krstova – spomenika.
Svetlana Stanković