Palić sve popularnija destinacija
SUBOTICA: Subotica je postala prepoznatljiva turistička destinacija i to kao mesto za posetu i boravak. „Art nuvo“ objekti, gradska kuća, Sinagoga, Palić, kulturne institucije i dešavanja, manifestacije, vinarije, salaši, gastronomska ponuda, sve ovo zajedno je turistička ponuda koja privlači turiste, rekao je za „Dnevnik“ član Gradskog veća zadužen za za oblast turizma, investicija i međunarodne saradnje Srđan Samardžić.
Kako objašnjava, i Subotičani se često prisećaju Palića kakav je nekada bio i šta je predstavljao u životu svakoga, zbog čega je i nazivan „biserom panonske ravnice“ i „našim morem“.
– Palića iz nekog ranijeg perioda sećaju se i nekadašnji gosti sa nostalgijom. Sada imamo celu jednu novu generaciju naših sugrađana koji su potpuno ravnodušni prema Paliću, jer dugo godina ta nekada popularna banja i regionalna turistička destinacija nije na stazama nekadašnje slave. Lokalna samouprava uz veliku pomoć Republike Srbije i Autonomne Pokrajine Vojvodine odlučila je da taj nekadašnji biser zasija ponovo prelepim sjajem – ocenjuje Samardžić. – Imajući u vidu činjenicu da se Palić nalazi na statistički četvrtom mestu u Srbiji po broju dnevnih poseta, a na četrnaestom po broju noćenja sa 1,7 noćenja u proseku što je 2,5 puta manje od republičkog proseka boravka turista, dovoljno govori o potencijalima Palića
Kako bi se pospešio razvoj turizma u Subotici, a posebno na Paliću, Subotica realizuje mnogo aktivnosti u okviru kojih se konstantno uređuju i renoviraju postojeći objekti za potrebe organizovanja manifestacija različitih tematskih sadržaja, a imajući u vidu nekadašnju reputaciju Palića kao važne kongresne destinacije i u tu svrhu.
– Tu pre svega mislim na Veliku terasu i Letnju pozornicu kao prepoznatljive simbole Palića kao i na popločavanje staza u Velikom parku, obnova mola na Muškom štrandu, obnova mola za veslače. Ulaganja su u značajnom iznosu, preko 210 miliona dinara, a zahvaljujući, pre svega odličnoj saradnji sa Vladom Srbije i Pokrajinskom vladom. U prilog toj tvrdnji ide i činjenica da je Vlada Republike Srbije obeležila godinu dana rada upravo u Subotici i na Paliću na Velikoj terasi – ističe član Gradskog veća zadužen za za oblast turizma.
Poseban deo aktivnosti je, kako napominje, ulaganje u sadržaje na Paliću kroz koje će ova turistička destinacija vratiti elemente koje je čine banjom, a to je izgradnja spa i velnes centra i vodenog parka za koje je 15. decembra 2018. godine položen kamen temeljac i gde su planirana sredstva iz republičkog, pokrajinskog i gradskog budžeta u iznosu od preko milijarde dinara u naredne dve godine za izgradnju pet otvorenih i pet zatvorenih bazena sa pratećim sadržajima.
Izgradnjom Akva parka sa svim sadržajima ponuda na Paliću će biti drugačija sa ciljem da se privuče veći broj turista i razvija strani i domaći turizam.
Takođe, paralelno sa tim i jednako važan je i proces sprovođenja projekta „Zaštita biodiverziteta jezera i okoline jezera Palić i Ludaš“ finansiran od strane nemačke KFV banke u iznosu od od 6,5 milina evra. Ta sredstva su namenjena za izgradnju kanalizacione mreže naselja Palić i spoljnog potisnog voda koji će buduću mrežu povezati sa prečistačem, izgradnju zaštitnog pojasa oko jezera Palić i Ludaš (ozenjavanje, izgradnja inspekcijske staze i biciklističke staze) i unapređenje prečistača otpadnih voda.
– Ovo će svakako, sem u ekološke svrhe, kroz oporavak jezera svakako uticati i na unapređenje celokupnog ambijenta na Paliću kao turističkoj destinaciji – istakao je Srđan Samardžić.
Bitno je istaći i učešće Subotice u projektima iz programa prekogranične saradnje sa Republikom Mađarskom i Republikom Hrvatskom kroz projekte „Secesijska turistička ruta Subotica Osijek“, izgradnja biciklističkih staza u pograničnoj zoni „Optibike“, izgradnja turističko kulturnih centara na Paliću i u Moroholomu “Colourcoop„ kao i projekat „Art nouveau“ iz Dunavskog transnacionalnog programa.
Ana Antunović
Projekat “Subotička hronika” realizovala je „Panonija media“ u saradnji sa „Dnevnikom“. Stavovi izneti u ovom tekstu nužno ne izražavaju stavove lokalne samouprave, koja sufinansira projekat.