U 920 firmi radnici morali da rmbače na crno
Podaci Ministarstva za rad, zapošljavanje, socijalnu i boračku politiku pokazuju da je pogon obuće u Debeljači, za koji je otkriveno da je čak pet godina radio na crno, samo deo firmi u Srbiji koje rade neregistrovane.
Na sajtu Ministarstva objavljeno je da je za nešto više od meseca, od 3. septembra do 17. oktobra, inspekcija otkrila 151 neregistrovanu firmu.
Među tim firmama, kojima je dat nalog da se upišu u registar Agencije za privredni registre i zabranjen rad, najviše je onih koje se bave frizerskim i kozmetičkim uslugama, solarijuma, zubnih ordinacija, izvođenjem građevinskih radova, prodajom ogrevnog drveta, proizvodnjom i prodajom krofnica, prodajom voća i povrća ali i auto-mehaničara, auto-limara, kamenorezaca, stolarskih i bravarskih usluga...
Osim otkrivenih neregistrovanih firmi, Inspekcija rada je, po podacima objavljenim na sajtu Ministarstva rada, za nešto više od meseca registrovala čak 920 poslodavaca koji su registrovani u Agenciji za privredne registre, ali zapošljavaju radnike na crno. Najviše ih, proizlazi iz spisaka tih 920 poslodavaca, radi u ugostiteljstvu, turizmu, građevinarstvu...
Savez za fer konkurenciju, koji pruža stručnu i materijalnu podršku državi u borbi protiv nelegalne trgovine i neprijavljenog rada, ukazao je na to da je analiza NALED-a pokazala da je obim sive ekonomije među registrovanom privredom opao, i to u poslednjih pet godina s 21,2 odsto BDP-a na 15,4 odsto.
S druge strane, i dalje je visok udeo neregistrovanih privrednih subjekata koji u potpunosti posluju na crno, a ima ih 17,2 odsto.
Inače, od početka godine u fokusu Poreske policije su fantomske firme koje se osnivaju isključivo radi izbegavanja plaćanja poreza, ali i pored toga, broj otkrivenih trećinu je veći nego lane. Sektor kontrole obavio je više od 10.000 provera i ustanovio da, bez obzira na oštrije kazne, firme ponavljaju prekršaje. Jednostavno, one se pridržavaju zabrane rada samo do isteka roka koji je Inspekcija odredila, a nakon toga ponovo rade.
Od početka naredne godine treba da stupe na snagu izmene Zakona o inspekcijskom nadzoru s ciljem da se dodatno unapredi efikasnost inspekcije, a odgovorna privreda rastereti troškova koje nameću suvišne kontrole. Drugim rečima, treba da se stvori baza podataka o „dobroj” i „lošoj” privredi da bi se oni registrovani privredni subjekti koji redovno ispunjavaju obaveze prema državi ređe kontrolisali, a sva pažnja usmerila na otkrivanje firmi koje rade ilegalno.
LJ. Malešević