HNV: Iza Bunjevaca nekoliko srpskih političara i desničara
NOVI SAD: Predsednik Hrvatskog nacionalnog veća u Srbiji Slaven Bačić izjavio je da je ranije bilo više inicijativa sa ciljem opovrgavanja odluke nekadašnjeg Odeljenja za unutrašnje poslove Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine (GNOOV) iz 1945. godine, a po kome se svi Bunjevci i Šokci moraju izjašnjavati kao Hrvati, te da iza najnovije stoji nekoliko srpskih političara i profesora desne provijencije, a ne samo Bunjevački nacionalni savet.
"Kako se po spornom dopisu ionako ne postupa više od pola veka, usvajanje inicijative ne bi imalo nikakve praktične posledice po slobodu nacionalnog izjašnjavanja i ostvarivanje manjinskih prava, jer se danas u Srbiji svako može potpuno slobodno nacionalno izjasniti, ona bi samo simbolizovala snažnu političku podršku zajednici Bunjevaca koji se ne osećaju kao Hrvati", poručio je Bačić u pisanoj izjavi Tanjugu.
Bačić je rekao i da se sporni akt iz 1945. godine pogrešno tretira kao asimilatorski motivisan, pošto je taj akt, kako navodi predsednik Hrvatskog nacionalnog veća, u svojoj istorijskoj dimenziji usmeren protiv asimilacijskih težnji.
"Taj akt iz 1945. godine nastao je kao rezultat želje Bunjevaca članova GNOOV, koji su bili predvođeni sveštenikom Blaškom Rajićem, a koji je predvodio Bunjevce i 1918. godine prilikom otcepljenja od Ugarske i stvaranja jugoslovenske države", kaže Bačić za Tanjug i ističe da je pravni i politički apsurd to što neko želi da poništi akt koji se ne primenjuje godinama.
On objašnjava da se spornim aktom zapravo stajalo na kraj ranijoj politici koju su sprovodile mađarske fašističke vlasti u Bačkoj pod Miklošem Hortijem nad Bunjevcima, nekadašnjoj ugarskoj politici, ali i politici većine sa dvora Kraljevine Jugoslavije, koja je, kako ističe Bačić, manipulacijama sa bačkim Bunjevcima imala za cilj sprečavanje njihovog integrisanja u hrvatsku naciju.
Govoreći o suživotu Bunjevaca, koji se danas izjašnjavaju kao takvi i onih koji se izjašnjavaju kao Hrvati u Srbiji, Bačić je rekao da oni baštine istu istoriju, jezik, veru i običaje, ali da ih je podelio proces izgradnje institucija dveju manjinskih zajednica, pa je danas čest slučaj da se unutar iste porodice, članovi različito izjašnjavaju.
"Problem je u tome što su vlasti jednima majka, a drugima maćeha. Dok zajednica Bunjevaca koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati uživa punu političku, naučnu i medijsku podršku vlasti, hrvatska zajednica, ili konkretnije onih Bunjevaca koji se nacionalno osećaju kao Hrvati, uskraćena je za takvu podršku", poručio je Bačić, koji je nedavno poslao otvoreno pismmo predsedniku Skupštine AP Vojvodine Ištvanu Pastoru i predsedniku Pokrajinske vlade Igoru Miroviću istakavši tom prilikom čuđenje što će pokrajinska administracija podržati inicijativu o ukidanju spornog akta.
Dok Bačić na takvu inicijativu gleda kao na nešto što bi moglo poslužiti dnevno-političkoj svrsi i eskalaciji novih tenzija, predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta Suzana Kujundžić Ostojić nedavno je za Tanjug kazala da bi poništavanje tog akta iz 1945. predstavljao vid moralne satisfakcije za sve Bunjevce kojima je bilo uskraćeno pravo da se izjašnjavaju po svojoj volji.
Ona je tada naglasila da mnogi ne razumeju svrhu takve inicijative, posebno istakavši da je ona dobronamerna i da nije iperena ni protiv koga, a Mirović je naglasio da će Pokrajinska vlada pružiti snažnu podršku takvoj inicijativi.
Podesećanja radi, po poslednjem popisu, u Srbiji živi oko 16. 500 Bunjevaca, a Bunjevački nacionalni savet smatra da je ogroman broj njhovih sunarodnika asimilovan, te da mmnogi i dalje imaju strah da se izjasne kao Bunjevci.