Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Hrvatska usvojila Zakon o braniteljima, Srbija agresor i moguće posledice

04.12.2017. 21:45 21:47
Piše:
Foto: Dnevnik.rs

ZAGREB: Hrvatski Sabor usvojio je za Srbiju sporni Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, čiji je prvobitni tekst pre samo dva meseca izazvao burna reagovanja političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj, ali i zvaničnika u Srbiji zbog formulacije da su "agresiju na Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne jedinice iz BiH, uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj". 

Zakon je usvojen sa nešto korigovanim tekstom, jer su iz njega izbačene „paravojne jedinice iz BiH", a formulacija „veliki broj pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj" zamenjena sa „dijelom srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj".



Ali, mimo te razlike, tekst Zakona praktično je usaglašen sa Deklaracijom o domovinskom ratu, kojom se, pored ostalih, Srbija označava kao agresor. 



U Deklaraciji, donetoj 2000. godine, piše da su na „Republiku Hrvatsku oružanu agresiju izvršile Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srp­skog pučanstva u Republici Hrvatskoj. " 



Zakon o braniteljima je usvojen samo dan nakon izricanja presude "Prliću i drugima", kada je general Slobodan Praljak popio otrov, pa je to, verovatno, razlog što je nekako neprimetno u javnosti prošlo - da među petnaest glasova protiv usvajanja ovog zakona nije bilo glasova predstavnika Samostalne demokratske srpske stranke (SSDS). 



Trojica saborskih zastupnika iz redova ove stranke, koja podržava vladu Andreja Plenkovća - Milorad Pupovac, Borislav Milošević i Dragana Jeckov su, naime, bili uzdržani, a iz njihove zastupničke grupe, nije upućen nijedan amandman na tekst Zakona, što je Tanjugu potvrdio Borislav Milošević. 



"Nismo podneli nijedan amandmnan, a zakon je usvojen sa 93 glasa", rekao je Milošević, ne želeći da komentariše kako je došlo do toga da se SSDS ne usprotivi i da praktično prećuti donošenje zakona, na koji su, samo pre dva meseca, imali oštre zamerke i oko njega digli priličnu buru. 



Milorad Pupovac, lider SSDS i predsednik Srpskog nacionalnog vijeća je tada ocenio da je tekst zakona sporan iz više razloga i da se uvode elementi ratne retorike, što je, kako je rekao, loše za međudržavne odnose Hrvatske i Srbije. 



"Taj zakon stigmatizuje veći deo Srba u Hrvatskoj, ima negativne političke i pravne konsekvence i dodatno otvara sukobe između Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, pošto ponovo otvara pitanje o uzrocima i posledicama rata, objašnjavao je Pupovac. 



A zašto nisu bili protiv, kada je zakon bio na glasanju, Pupovac je objasnio za RTS rečima da i biti uzdržan može značiti - biti protiv:



"Narušava se ionako teško stečeno i krhko poverenje nastalo nakon ratnog raspada zajedničke države. I, s druge strane, ograničava se mogućnost da se nesmetano i slobodno raspravlja o tome šta se događalo. Mi smo u tim okolnostima odlučili da ne podržimo taj zakon tako što ćemo biti suzdržani - zato što i suzdržan može značiti protiv", rekao je Pupovac iz SDSS-a. 



Na tekst Zakona o braniteljima, čiji jedan član govori o agresiji Srbije i dela srpskih stanovnika u Hrvatskoj, reagovao je i predsednik Srbije Aleksandra Vučić upozoravajući da on ne doprinosi dobrosusedskim odnosima Hrvatske i Srbije. 



„Takva definicija i unošenje u zakone... to je za Srbe veoma teško, to je za nas izuzetno teško. Zamoliću i predstavnike EU da razgovaraju sa njima, ako uopšte budu želeli bilo koga da čuju. U svakom slučaju, s naše strane postoji dobra volja da stvari rešavamo na najbolji mogući način, dobrosusedskim odnosima“, rekao je ranije Vučić. 



Zakon je, međutim, usvojen, i to u atmosferi kada Stranka Nova ljevica i Inicijativa mladih Hrvatske traže od hrvatskih vlasti da povuku Deklaraciju o Domovinskom ratu.



Oni to, doduše, traže zbog presuda rukovodstvu Herceg Bosne koja, kako smatraju, baca drugačije svetlo na "službene istine o đelovanju Tuđmanove politike u BiH", ali, u svakom slučaju u atmosferi u kojoj se preispituju i karakter rata u Hrvatskoj i uloga Hrvatske.



Zakon o braniteljima bi, ovakav kako je usvojen, mogao poslužiti kao osnov Hrvatskoj da traži od Srbije, koju u zakonu identifikuje kao agresora, isplatu ratne odštete.



Naime, na to upućuje činjenica da su, upravo nakon reakcije predsednika Aleksandra Vučića na tekst zakona, u kome se Srbija optužuje za agresiju, tri najjače hrvatske stranke - HDZ, SDP i Most - su zapretile da će blokirati ulazak Srbije u Evropsku uniju sve dok im naša država ne isplati čak 40 milijardi evra ratne odštete.

Piše:
Pošaljite komentar