Institut za srpski jezik SANU obeležio 70 godina postojanja

Predsednik SANU akademik Vladimir Kostić, čestitajući godišnjicu, istakao je da je reč o strateškom institutu Akademije čijim članovima ni najmanje ne zavidi na poslu koga su se prihvatili.

"Nije lako čuvati ni arheološke iskopine, a jezik to definitivno nije, iako ga mnogi tako doživljavaju. Vi čuvate, istražujete, gajite i razvijate živi organizam koji se uvija, naizmenično umiljava i koprca, beži, krije se ili pretvara, razvija, najčesće ako se na njega pazi ili ne retko uleće u anoreksiju, koja se potom dugo leči i to sa promenljivim uspehom", primetio je Kostić.

On je konstatovao da je posao Instituta za srpski jezik "posao vestalki koje održavaju plamen našeg jezika u sredini u kojoj broj stručnjaka za jezik polako prevazilazi broj fudbalskih eksperata".

 Kostić je ukazao na važnost jezika kao lekar koji je bio prinuđen da ga posmatra sa demencijalne strane patnje i bolesti, pomenuvši simptome Vernikeove afazije kod koje bolesnik ne razume sadržaj govora i frontotemporalne demencije koja dovodi do potpunog gubitka sposobnosti govora.

"U svom skoro četrdesetogodišnjem iskustvu neurologa nisam video, sem onih u terminalnim bolovima, bolesnike koji više pate", rekao je Kostić, dodavši da zaposleni u Institutu za srpski jezik "preveniraju frontotemporalnu demenciju u organizmu jednog društva".

Specijalni savetnik ministra kulture i informisanja Dragan Hamović rekao je da Institut za srpski jezik nije nimalo slučajno osnovan na stogodišnjicu važne kulturne bitke za preutemeljenje srpskog književnog jezika. 

"Borba za oslobođenje i za podržavljenje bila je nerazdvojna od borbe za srpski jezik. Danas ono tada izboreno, olako prepuštamo drugima skoro se snebivajući da pomenemo da na jezik Vukov, Njegošev, Daničićev, da na jezik Višnjićev i Andrićev, imamo neka preča prava od zastupnika identitetskih konstrukata novijeg datuma koji su voljno raskinuli jezičke i druge zajednice sa našim narodom, kojem ništa nije poklonjeno i koji nikom ništa nije oteo", istakao je Hamović.

On primećuje da je jezik danas "više sredstvo raspamećivanja nego pamćenja". 

"Poučavaju nas tu nedavno da četiri razvijene zemlje mogu da govore jednim jezikom i ostavljaju po strani prostu činjenicu da nikome nije palo na pamet da tom velikom jeziku menja ime zavisno od kraja u kome se govori, niti da umnožava političke jezike kao u slučaju našeg vukovskog jezika", kaže Hamović.

On je konstatovao da ono što su naši prethodnici sa mukom očuvali, mi prepuštamo budzašto i ni za šta bez imalo samopoštovanja, a elementarna kulturna neodgovornost oglašava se za otvorenost i vrlinu.

"U državi za koju se izborio srpski narod moramo da se pravdamo čak i pred delovima svoje otuđene elite što uopšte pominjemo realnu potisnutost nacionalnog pisma ne samo u regionu nego i u samoj Srbiji", rekao je Hamović, poručivši da "ako nam je stalo do države, biće nam stalo i do jezika, ako nam je stalo do slobodnih i odgovornih pojedinaca, biće nam stalo do jezika".

On je pomenuo i da aktuelni kabinet Ministarstva kulture i informisanja smatra da je krajnji čas da se nebrižljiv odnos prema kulturnoj tekovini srpskog jezika i pisma izmeni i zato je izrađen predlog za izmenu Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma koji predviđa preciznije određenje domena službene upotrebe srpskog jezika i ćiriličnog pisma i predlaže uvođenje Saveta za srpski jezik.

Pomoćnik ministra za nauku Nikola Tanić ocenio je da je 70 godina Instituta za srpski jezik, sedam decenija mukotrpnog rada na nimalo jednostavnom stratškom zadatku očuvanja nacionalnog jezika i kulture i dodao da je u prilog tim naporima oformljen Centar za jezik i kulturu u Tršiću koji će zaživeti od 1. januara.

Direktorka Instituta dr Jasna Vlajić Popović osvrnula se na istorijat te institucije, skrenula pažnju na mlad i perspektivan kolektiv koji broji 65 istrazivača, ostvarene rezultate u protekloj deceniji.

Ona je rekla da je Institut započeo sistematski rad na digitalizaciji građe i rečnika, da su postavljene dve onlajn platforme "Prepis" sa digitalizovanom rukpopisnom građom iz Prizrena i rečnička "Raskovnik", a započeta je i digitalizacija građe za Rečnik SANU.

U Institutu danas se realizuju projekti "Lingvistička istraživanja savremenog srpskog književnog jezika i izrada Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika", "Obrada starog srpskog pisanog nasleđa i izrada Rečnika crkvenoslovenskog jezika srpske redakcije".

Vlajić Popović je pomenula i projekte "Etimološka istraživanja srpskog jezika i izrada Etimološkog rečnika srpskog jezika", "Dijalektološka istraživanja srpskog jezičkog prostora", "Opis i standardizacija savremenog srpskog jezika" i potprojekat "Primena lingvističkih istraživanja u izradi digitalnog pojmovnika".