Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

U susret Prajdu: Srbija i institucije štite prava i većine i manjine

15.09.2017. 11:44 11:58
Piše:
Izvor: Goran Miletić, foto: Tanjug (Video)

BEOGRAD: Zakoni koji štite pripadnike LGBT zajednice, podrška premijerke i veća spremnost mladih da se "autuju" - tako član Organizacionog odbora Beograd Prajda 2017 Goran Miletić ocenjuje atmosferu u društvu pred 17. septembar, za kada je zakazana "šarena šetnja".

Prvi "Prajd" u Beogradu, 2001. godine, ostao je zapamćen po nasilju, a 16 godina kasnije, situacija, iako veoma sporo, ipak osetno ide na bolje, za šta je jasan signal dolazak najviše ministara do sada, kaže Miletić za Tanjug.

Od Cvetnog trga, preko Terazija, do Trga Republike, u nedelju će, očekuje, prošetati ministri Zoran Đorđević, Branko Ružić i Jadranka Joksimović.

Kao već redovnog gosta, organizatori očekuju i gradonačelnika prestonice Sinišu Malog, kao i gošću kojoj se, kaže, pripadnici LGBT zajednice najviše raduju - premijerku Anu Brnabić.

Prisustvo najviše pripadnika izvršne vlasti otkada se "prajdovi" organizuju, Miletić vidi kao razlog za radost pripadnika LGBT zajednice.

"Dolazak premijerke je zaista dobar signal, a gradonačelnik Mali je dolazio i ranijih godina, što je takođe dobro jer ovo je Beograd Prajd i jako je važno da je on prepoznao koliko je to važno za Beograd i da nije mala stvar kada on dođe", kaže Miletić.

Osim što će, zbog radova na Slaviji, šetnja biti pomerena za par stotina metara, više ulaznih punktova će biti jedina promena, najavljuje Miletić.

"Ceo program će trajati dva do tri sata, a gde će biti ulazni punktovi znaće se narednih dana", kaže.

Što se tiče zahteva koji se upućuju sa Prajda ali i cele Nedelje ponosa koja je u toku, i oni su, navodi Miletić, ostali isti kao ranijih godina.

"Tri su osnovna zahteva kojih se pridržavamo, a prvi se bavi vršnjačkim nasiljem u školama, budući da je ono jedan od osnovnih problema za LGBT zajednicu", ističe Miletić koji precizira da se ustvari zalažu za donošenje Aleksinog zakona.

Drugi zahtev, prema njegovim rečima, tiče se zakonskih rešenja koja bi osobama koje žele da promene pol to omogućile u svim aspektima.

"Imamo paradoksalnu situaciju da država plaća promenu pola, ali ne daje tačan pravni okvir kako da se dobije novi JMBG i novo ime, to je sve prepušteno sudovima i to neko vrlo lako reši a druge ljude prate strašne priče", navodi.

Treći zahtev koji je Miletić istakao tiče se zakona o registrovanju istopolnog partnerstva.

"To je nešto što je tabu i za šta se smatra da je ''previše za Srbiju''", kaže Miletić i ističe da to smatra neophodnim.

"Da li ćete vi to zvati brak, istopolno partnerstvo, registrovano partnerstvo ili kohabitacija... postoji mnogo termina mogućih, ali regulisati se mora", ističe.

Situaciju da ljudi žive zajedno, steknu zajedničku imovinu i nasleđuju jedno drugo, a da to nije pravno regulisano, smatra nedopustivom, što je, prema njegovim ocenama, još jedan od razloga zašto se istopolna partnerstva moraju pravno regulisati.

Parada ponosa kao centralni događaj zatvoriće Nedelju ponosa, koja je počela u ponedeljak i tokom koje se organizuju brojne aktivnosti.

Ono što zainteresovane očekuje do kraja Nedelje ponosa, navodi Miletić, jesu izložbe, programi u medija centru u KC Gradu, žurke i filmski program.

Kao posebno važnu aktivnost, Miletić je istakao Konferenciju o govoru mržnje i zločinu iz mržnje u Palati Srbije, a na kojoj će ključni govor održati premijerka Ana Brnabić, a prisustvuju, kaže, i ministarka pravde Nela Kuburović i ombudsman Zoran Pašalić.

Kada se sumiraju sve promene koje su se u poslednjih deceniju i po desile, Miletić kaže da se sada mladi, lakše "autuju" u Srbiji, ali ostaje pri stavu da je nasilje među mladima veliki problem koji mora da se približava rešenju.

Postoje alarmantni podaci, ističe, koje je radila organizacija Civil rights defenders, a koji kažu da oko tri četvrtine gejeva i lezbejki prežive nasilje.

Od ukupnog nasilja koje oni dožive, u drugim zemljama Balkana, kaže, 16 odsto otpada na nasilje u školi, a u Srbiji je to 36 odsto.

"To je alarmantno i pokazuje da mladi sugrađani nisu tolerantni, da su skloni da zbog toga što je neko drugačiji učine nasilne akte i diskriminišu, odbacuju i vređaju, to nam ne služi na čast", smatra.

Drugo istraživanje, koje su radile agencije, navodi, pokazalo je iznenađujuće rezultate da su stariji građani mnogo tolernatniji i lakše prihvataju razne različitosti.

Mladi se, prema njegovim saznanjima, najvise "autuju" u velikim gradovima Beogradu, Novom Sadu i Nišu.

Kao glavni razlog za to, Miletić vidi to što u tim sredinama oni mogu da naprave socijalni krug, koji ih prihvat,a a "pomire se sa činjenicom da ima i onih koji ne prihvataju".

Sada su i roditelji, kaže, spremniji da prihvate dete koje prepozna svoju homoseksualnost i kaže im za to.

Ipak, i tu vredi pravilo veće sredine, pa Miletić kaže da postoje primeri i kada su u manjim sredinama, gde se na homoseksualnost gleda drugačije, roditelji decu vodili lekaru "da se leče", ili ih isterivali iz kuće.

Pomak na bolje, Miletić vidi i u radu medija, jer sada, "postoji mnogo izveštaja i ljudi se osećaju sigurnije i manje razmišljaju da li da kažu svojoj okolini".

Bolji su i zakoni koji su posle 2001. doneseni, kaže, pa su sada pripadnici LGBT zajednice bolje zastićeni u odnosu na raniji period.

"Od 2001, ne može se reći da se ništa nije promenilo, ali je ta promena veoma spora", smatra Miletić.

On ocenjuje da se išlo "gore - dole", pa su tako, kaže, četiri zabrane Prajda bile potpuno bespotrebne i moglo se i bez njih, a kao posebno "tamne" momente ističe novinske naslove iz 2009, da će "liti krv" i da će ceo grad biti razrušen.

"Sve je to prošlost koju ne treba da zaboravimo, treba je uvek imati na umu", rekao je Miletić.

Brnabić: Srbija i institucije štite prava i većine i manjine

Srbija i njene insitutucije odlučno stoje iza svojih građana jednako štiteći njihova prava, bez obzira da li pripadaju većini, ili su po rođenju, orijentaciji ili ličnom odlukom, pripadnici neke od manjinskih grupa, izjavila je danas premijerka Ana Brnabić.

Ona je na Međunarodnoj konferenciji o zločinu iz mržnje i govoru mržnje rekla da nema problem sa kritikom, ali da joj smeta neutemeljena kritika koja se zasniva na površnim ocenama.

"Ne znam da li je besmislenije kada se čuje da zbog drugačije seksualne orijentacije nisam dostojna da vodim Vladu, ili da sam postavljena da vodim Vladu upravo i samo zbog toga", rekla je Brnabić.

Navodeći da je nesumnjivo opao broj fizičkih napada na osobe koje se razlikuju od većine, ona je istakla da je jednako važno da "prestanemo da se povređujemo rečima".

"Kao građanka želim da živim u društvu, u kome je Parada ponosa vest na nivou informacije koja se odnosi na zatvaranje ulica za saobraćaj. Da taj događaj bude značajan onima koji ga organizuju i građanima koji u njemu žele da učestvuju, bez višemesečnih tenzija pre i posle njega", istakla je Brnabić.

Ovo društvo je, kaže, imalo snage da napravi iskorak i, od sredine koja se nije libila da pokaže fizičko nasilje nad neistomišljenicima, napravi atmosferu koja nije preteća i ne ugrožava sve one koji će u nedelju mirno prošetati ulicama Beograda.

"I sve to za manje od 15 godina", istakla je premijerka.

Brnabić kaže da je kao predstavnica države ponosna što Srbija ima usvojene antidiskiminacione zakone i što izveštaji relevantnih međunarodnih tela i organizacija potvrđuju da se oblast ljudskih i manjinskih prava u Srbiji unapređuje.

Prema njenim rečima, nivo diskriminacije manjinskih grupa i pripadnika nacionalnih zajednica je u opadanju.

Kuburović: Nulta tolerancija države prema govoru mržnje

Nulta tolerancija prema govoru mrznje i zločinu iz mržnje jesu jedan od prioriteta Vlade Srbije i Ministarstva pravde, izjavila je danas ministarka Nela Kuburović i dodala da se opravdan značaj koji se daje sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 23.

Ona je Međunarodnoj konferenciji o zločinu iz mržnje i govoru mržnje istakla da održavanje "Nedelje ponosa" i ove godine jeste jedan od dobrih primera razvoja tekovina tolerancije i unapređenja ljudskih prava u Srbiji.

"Koliki značaj ima uspostavljanje jednakih prava za sve građane, bez obzira na njihovu versku, etničku, nacionalnu, seksualnu ili bilo koju drugu različitost, govori i to da su osnovna prava zauzela vrlo važno mesto u okviru Poglavlja 23, čijim otvaranjem pregovori počinju, a zatvaranjem se završava pregovarački ciklus", rekla je Kuburović.

Ona je dodala da od stepena razvijenosti ljudskih prava zavisi i stepen razvijenosti demokratije u jednom društvu.

Vlada Srbije je, kaže, prepoznala značaj i težinu potrebe za adekvatnim odgovorom na govor i zločin iz mržnje, dodajući da je za to ministarstvo to važna tema jer u velikoj meri uspeh borbe protiv zločina iz mržnje zavisi efikasan rad pravosuđa.

Ona je dodala da se u dva navrata vršene izmene i dopune Krivičnog zakonika kako bi se unapredio postojeći zakonski okvir u skladu sa međunarodnim standardima.

"Svi smo svesni činjenice da i pored toga što Srbija ima dobra i adekvatna zakonska rešenja, još uvek imamo nezanemarljiv broj krivičnih dela govora mržnje i zločina iz mržnje, posebno izražena prema LGBT populaciji", rekla je ona.

Iako su, kako kaže, takvi slučajevi prisutni i u drugim zemljama, na državi je, dodaje, zadatak i obaveza da se spreči da dođe do krivičnih dela govora mržnje i zločina iz mržnje.

Prema njenim rečima, neophodna je kontinuirana obuka i nosilaca pravosudnih funkcija, i drugih državnih organa kako bi adekvatno prepoznali i efikasnije odgovorili na izazove sa kojima se suočava LGBT zajednica u Srbiji.

Kuburović je ukazala i na dobre rezultate Zakona o sprečavanju nasilja u porodici čija je primena počela 1. juna 2017. godine, dodajući da su rezultati dobri upravo zahvaljući dobroj koordinaciji između svih insitucija.

"U ova tri meseca primene imali smo preko 9.400 razmotrenih slučajeva porodičnog nasilja, skoro 4.000 predloga za produženje hitne mere (3.811 usvojenih predloga) i 2.160 izrađenih individualnih planova zaštite žrtava", rekla je ona.

Kuburović je zaključila da je neophodno intenzivnije i dugoročno raditi na podizanju svesti svih građana kako bi se izgradilo jedno tolerantnije društvo.

"Bez tolerantnog društva zasnovanog na poštovanju razlika nemoguće je eliminisati društvene stereotipe koji rađaju mržnju", rekla je Kuburović.

Autor:
Pošaljite komentar