Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Stihovi koji se daleko čuju

21.08.2017. 09:54 09:56
Piše:
Foto: Dnevnik.rs

Nakon višestruko nagrađivane ilustrovane monografije „Apoteoza srpskim guslama”, koja je lane na Sajmu knjiga u Beogradu proglašena za najbolje izdanje naše dijaspore, dugogodišnji muzički urednik Radio Novog Sada Dejan Tomić pripremio je i antologiju „Truba u stihovima srpskih pesnika”, koja se umnogome naslanja na slična njegova istraživanja posvećena prisustvu frule i gusala u pevanju ovdašnjih poeta.

„Negde između velikih raspona metafizičkih vaznesenja i empirijskih trivijalnosti”, kako veli pesnik Ivan Negrišorac, dakle od njene hrišćanske, biblijske uloge, preko vojne i folklorne, sve do yeza, „kreće se klatno srpske pesničke reči zaokupljene fenomenom trube i njenim moćnim, raznovrsnim značenjem”...

Antologiju otvara Vitezovićeva „Apoteoza srpskoj trubi”, kao svojevrstan uvodni glas i proglas, da bi potom usledila hronološka niska pesnika koji su u svoje stihove ugrađivali trube, bilo da su one jerihonske, anđeoske, ili pak, instrumenti bojni, „zlatne trube slave”, kako peva Dučić, sve do dragačevskih „koje jutrom bude”. Podseća tako Tomić i na Teodosija Hilandarca, koji pominje trubu u „Službi Svetom Simeonu”, ali i na pesme Jovana Sterije Popovića, Jovana Subotića, Svetozara Miletića, Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Vojislava Ilića, Alekse Šantića, sve do Veljka Petrovića, Miloša Crnjanskog, Momčila Nastasijevića, Rastka Petrovića, Stevana Raičkovića, Ljubomira Simovića...  

„Truba je prešla veoma složen put kulturoloških transformacija pre nego što je obeležila savremenu srpsku kulturu svojom zvučnom i simboličnom neponovljivošću”, napisao je Negrišorac u predgovoru Tomićeve knjige. „Ako je tako, a tako jeste, zar je onda čudo što su srpski pesnici, tokom tog dugog procesa, veoma često odgovarali na tematske izazove trube? Zar je čudo što su opisivali njena čudesa, što su u njoj prepoznavali nekakve tajanstvene sile ili su je, pak, snažno uključivali u poredak najvažnijih činilaca čovekove svakodnevice. Srpski pesnici su umeli drhtajima svoje duše da odgovore na one dubinske izazove na koje u nama ume da zatreperi sve ono što ima moć da zatreperi. Zbog toga valja ove pesnike saslušati, a u njima će se naći mnogo toga što se ni naslutiti nije moglo...”

Izdavač „Trube u stihovima srpskih pesnika” je Književna zadruga Srpskog narodnog vijeća Crne Gore.

M. S. 

Piše:
Pošaljite komentar