Fasade u podgrađu u rukama majstora
Višedecenijska težnja i potreba da fasade zgrada u podgrađu Petrovaradinske tvrđave budu sanirane, sva je prilika, konačno će ove godine biti realizovana. Prema rečima direktora novosadskog Zavoda
za zaštitu spomenika kulture mr Siniše Jokića, zahvaljujući novcu dobijenom od Republičke vlade za revitalizaciju kulturno-istorijskih spomenika u Novom Sadu, prevashodno u podgrađu, taj barokni biser, koji poseduje više od 60 objekata iz 18. veka i čini prvorazerednu kulturno-istorijsku nepokretnu baštinu, koji decenijama vapi za obnovom, biće revitalizovan.
– Kao kustos-istoričar Muzeja grada Novog Sada, zajedno s kolegama, često sam ukazivao na potrebu revitalizacije tvrđave, a pogotovo podgrađa, i sticajem sjajnih okolnosti – pri čemu zahvalnost dugujemo premijeru Srbije Alksandru Vučiću – uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, dodeljena je velika suma za obnovu kulturno-istorijskih spomenika u Novom Sadu – kaže Siniša Jokić. – Na našu sreću, i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, s kim sam i ranije u više navrata razgovarao o stanju i potrebama Tvrđave, smatra da treba srediti podgrađe. Upravo je on taj ko nam je saopštio da je iz republičkog budžeta na račun grada uplaćeno 100 miliona dinara za te svrhe i rekao da će biti izdvojeno još.
Kao nadležna ustanova, Zavod za zaštitu spomnika kulture biće nosilac obnove, čiji početak Siniša Jokić očekuje po okončanju postupaka javnih nabavki, najverovatnije na proleće ili leto.
– Plan je da se krene s Beogradskom ulicom, i to od zgrade Maltarnice, prve s desne strane kada se siđe s mosta – objašnjava Jokić. – Sledeća na redu bila bi zgrada Šajkaškog bataljona i tako redom. Zavod je još u novembru spremio akcioni plan, koji predviđa četiri faze revitalizacije i definiše koji su objekti najugroženiji, koji su u relativno dobrom stanju, a koji u dobrom, pri čemu se misli na one na kojima je bilo intervencija, kao što su Beogradska kapija, kuća bana Jelačića, Magistrat... Na osnovu toga smo počeli da izrađujemo projekte za adaptaciju za svaki objekat ponaosob. Reč je o projektima kojima se propisuju konzervatorsko-restauratorski uslovi pod kojim će fasade, oluci i onaj deo krova koji štiti fasadu, biti revitalizovani.
Jokić podseća na to da su zgrade u podgrađu u privatnom vlasništvu, a ima ih i u vojnom, i da Grad ne može finansirati celokupnu obnovu te da bi u tom smislu trebalo postići dogovor svih učesnika u tom procesu da bi se našlo rešenje koje bi svima odgovaralo.
On ističe da je Novi Sad grad kulture, a 2021. i Evropska prestonica kulture i da treba svi da pokažu veliki entuzijazam i ljubav prema gradu i rade na revitalizaciji fasada, jer je to ogledalo našeg odnosa prema kulturno-istorijskoj baštini.
Nakon sređivanja podgrađa, na red bi došlo, po Jokićevim rečima, i istorijsko jezgro Novog Sada, gde takođe ima mnogo posla.
Z. Milosavljević