Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Bolje mršava nagodba nego debela parnica

16.12.2016. 19:19 21:12
Piše:

Dugogodišnji sukob između bankara i korisnika stambenih kredita u švajcarskim francima mogao bi biti rešen nagodbom, odnosno medijacijom. To bi bilo najbezbolnije

 rešenje i za korisnike kredita, za banke koje su ih davale, ali i za sudove jer, kako je rekao profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci dr Vitomir Popović, bolja je i mršava nagodba nego debela parnica. Medijacijom bi bio postignut kompromis tako da ni banka ni klijent ne bi bili u potpunosti zadovoljni postignutim dogovorom, ali  bi i jedni i drugi bili u povoljnijoj situaciji nego sada. Svako bi morao da učini neki ustupak, ali bi se spor rešio bez suda i enormnih troškova koje nose sudski postupci, koji bi mogli trajati godinama.



Mogućnost medijacije prvi je predložio profesor dr Stojan Dabić, nekadašnji direktor Jugoslovenske investicione banke, tokom rasprave na okruglom stolu „Bankarski krediti i promenjene okolnosti” na Kopaoniku.– Medijacija je najbolje rešenje za izlazak iz te situacije – rekao je Dabić. – Generalno rešenje za te kredite nije moguće jer je svaki slučaj  specifičan.

Ako se odluče za sudski postupak, sporovi neće biti ni brzi ni laki, a biće skupi. Sudovi u Srbiji najradije bi da se reše tog dodadatnog posla. Ima predmeta u kojima su donete odluke o zahtevima za poništaj takvih ugovora. U  Vrhovni kasacioni sud stigle su, po reviziji, dve različite pravnosnažne odluke jednog istog suda po zahtevima za raskid ugovora o kreditu zbog promenjenih okolnosti.



– Sudska praksa ne sme biti kontradiktorna, a Vrhovni kasacioni sud je odgovoran za jedinstvenu sudsku praksu – objasnila je sudija VKS-a Snežana Andrejević.– U tumačenju moraju biti uključeni i standardi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, a treba videti i presude Evropskog suda pravde iz Luksemburga, kako se tumači Direktiva 93/13, koja se tiče prava potrošača na jasnost i transparentnost. Vrhovni kasacioni sud odlučio je da čuje najširi auditorijum u vezi s problemom kredita u švajcarskim francima i sagledaće sve argumente, da bi i odluka VKS-a mogla izdržati test jer će ti predmeti najverovatnije stići i do Ustavnog suda i suda u Strazburu. 



V. Savić

 

U „švajcarcima” 19.028 kredita

U Srbiji je, po rečima Predraga Ćatića iz Udruženja banaka Srbije, ukupno 19.028 stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima.

– Na osnovu podataka Kreditnog biroa, kredita do pet miliona dinara ima 10.916, a ukupan ostatak duga je 31,6 milijardu dinara – rekao je Ćatić. – Iznos docnje preko 60 dana je 4,6 odsto, što je manje nego kod drugih kredita. Međutim, ima 426 kredita uzetih na iznose veće od 20 miliona dinara, što je nešto više od 200.000 švajcarskih franaka, a to je više od 14 milijardi dinara. Kod tih kredita je iznos docnje preko 60 dana 5,78 milijardi, ili 40,5 odsto.

 

Piše:
Pošaljite komentar