Posao meren minutima
BEČEJ: Povodom obeležavanja četvrt veka Hitne medicinske službe pri bečejskom Domu zdravlja održane su tri pokazne vežbe na otvorenom, i svečanost kojoj su pored
zaposlenih, prisustvovali brojni gosti iz hitnih službi drugih domova zdravlja, te učenici bečejskih škola koje su se uključile u ovogodišnju evropsku akciju „Pokrenimo srce“. Okupljene je pozdravila direktorka Doma zdravlja dr Kosana Nešić.
Osnovci iz škole „Sever Đurkić” pokazali su kako se pruža prva pomoć kad se naiđe na povređenog čoveka i poziva Služba urgentne medicine, gimnazijalci su prezentovali pruženje prve pomoći putem veštačkog disanja i reanimacije, dok su zaposleni u Službi hitne medicinske pomoći demonstrirali izvlačenje povređene osobe iz automobila posle saobraćajne nesreće.
- Najvažnije je, kad se naiđe na povređenu osobu, rano započinjanje oživljavanja i zbog toga je potrebno edukovanje počev od najmlađih, kao što mi to radimo sa školarcima, ali planiramo da edukacije obavimo i sa zaposlenima u matičnoj kući i ostalim sugrađanima - rekla je dr Ankica Vasić.
Načelnik dr Siniša Šijačić podsetio je da je Služba hitne medicinske pomoći, izrasla iz Terenske dežurne službe, stalno napredovala, bilo da je parametar stručni kadar, medicinska oprema, vozila...
- Sada SHMP ima 34 zaposlena, od kojih devet lekara, deset vozača i ostalo su babice i medicinske sestre i tehničari. Kako u komšijskim opštinama nema bolnice, naša vozila prevoze bolesnike u Vrbas, Novi Sad, Sentu ili Sremsku Kamenicu što u kilometrima iznosi od 40 do 60 kilometara u jednom pravcu – naglasio je dr Šijačić, koji u ovoj službi ima 23 godine iskustva.
Lane su imali 3.200 hitnih intervencija na terenu, a duplo više u ambulanti. Na terenu su u 83 odsto slučajeva sami rešili problem, a u ambulanti je uspešnost bila 81 procenat. Prosečno vreme potrebno za izlazak na teren je preko devet minuta, ali taj podatak se odnosi na celu opštinu, pri čemu su tri naselja udaljena po 12 kilometra, jedno 20, a preostala dva 25 kilometara od centra Bečeja.
- Za tri do pet minuta mozak ostaje bez kiseonika i poenta je da se što širi krug stanovništva sve uzrasne dobi edukuje da, dok ne stigne hitna pomoć, krenu da rade reanimaciju. To su jednostavne radnje i na taj način dopremaju kiseonik masažom ili reanimacijom do mozga i mi kad dođemo u velikoj većini slučajeva spasimo čoveka, čak i bez posledica - zaključuje dr Siniša Šijačić.
Na svečanosti su uručene zahvalnice Srpskog lekarskog društva, Sekcije urgentne medicine, Službi i specijalisti urgentne medicine dr Siniši Šijačiću.
V. Jankov