Izmenama Ustava do nezavisnog pravosuđa
Izmene Ustava u pravcu nezavisnosti pravosuđa su neophodne, jer je akt iz 2006. izazvao čitav niz kontraverzi i primedbi i od domaće stručne javnosti i od Venecijanske komisije,
smatraju učesnici današnje konferencije ''U susret izmenama Ustava: ustavni položaj sudstva''.
Predsenik Vrhovong kasacionog suda Dragomir Milojević je ukazao da pre svega treba promeniti odredbe u vezi sa izborom sudija, javnih tužilaca, zamenika javnih tužilaca, članova Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca."Smatra se da ukoliko te dve stvari rešimo da ćemo napraviti izvestan pomak na nezavisnosti pravosuđa", rekao je Milojević na konferenciji koju je organizovao VKS u saradnji sa Misijom OEBS-a i Kancelarijom Saveta Evrope.
Pored toga, izmene vezane za sastav VS S i DVT idu u pravcu da se iz članstva tih organa isključe predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, rekao je Milojević koji je bio i predsednik radne grupe za pripremu predloga izmena Ustava iz oblasti pravosuđa.Takođe, kako je naveo, jedna od ideja i alternativa vezanih VS S i DVT, jeste da se iz njihovog članstva isključi predstavnik advokature, a da na njegovo mesto bude biran ugledni predstavnik pravne struke.
Pored toga, radna grupa smatra da izbor predsednika sudova ne treba više prepuštati Narodnoj skupstini, već da to treba da radi VS S, dok je alternativa i da se ukine prvi izbor sudija na tri godine."Smatramo da je taj vid 'probnog rada sudija' u neku ruku uticaj na sudstvo", naveo je Milojević.
On je napomenuo da su izmene Ustava planirane Akcionim planom za sprovođenje Nacionalne strategije za reformu pravosuđa od 2013. do 2018, za treći kvartal 2017. godine.
Milojević je istakao da je kranji cilj da VS S u skladu sa strateškim ciljevima postane klučna institucija sudstva sa punim kapacitetom, ovlašćenjem i precizno definisanim sistemom transparetnosti i odgovornosti."Međutim, ne čekajući izmene Ustava, i u pravosuđu i u sudstvu i dalje mora da se radi na jačanju efikasnosti", naglasio je predsednik VS S.
Što se tiče Pravosudne akademije, Milojević smatra da dugoročno gledano ona treba da bude jedini ulaz u pravosudnu profesiju.Ukazujući da je Ustavni sud pre dve godine ukinuo zakonske odredbe vezane za izbor polaznika PA na pravosudne funkcije, Milijević je naveo da je s obizrom na preko 1.500 stručnih saradnika sadašnje rešenje prelazno.
"Ne možemo naglo reći da je PA obavezan ulaz za pravosuđe, mora proteći određeni period da i ovi stručni saradnici uđu u sistem pravosduja. Ali durogočno gledano PA treba da bude jedini ulaz u pravosudnu profesiju", zaključio je Milojević.Pomoćnik ministra Čedimir Backović rekao je da Ministarstvo pravde ima ključnu poziciju u pripremi ustavnih promena.
On je ukazao da će Ministarstvo pravde dati dominantan značaj stavovima VKS u kom pravcu treba da idu izmene Ustava, ali i da će čuti šta o njima misli i civilno društvo i demokratski izabrani predstavnici građana."Sigurni smo da će stav sudstva i VKS biti zasnovan na temeljnoj, stručnoj i sveobuhvatnoj analizi stavova Venecijalnske komisije", naveo je Backović.
Predstavnik Misije OEBS-a u Srbiji Andrea Oricio rekao je da izmene sprskog Ustava treba da obuhvataju pre svega nacionalnu pravnu tradiciju i kulturu, ali i međunardne standarde."OEBS je tu da ponudi dodatu vrednost kako bi reforme bile dobre i savremene. Mi nismo tu da rešavamo sukobe, već da svi zajedno radimo na najboljim rešenjima", poručio je Oricio.
On je naglasio da jedan od glavnih ciljeva promena Ustava treba da bude da se otkloni svaki mogući uticaj vlasti na pravosuđe, ukazaujući da je nezavistnost sudstva ključan za garantovanje prava na pravičnost.Podršku reformskom procesu dao je i šef Kancelarije Saveta Evrope u Srbiji Tim Kartrajt.
Konferenciji u Palati Srbija prisustvovali su svi predsednici sudova u Srbiji, pravnici, profesori fakulteta, sudije Ustavnog suda, međunarodnih organizacija i nevladinih organizavija.
(Tanjug)