Ako gastarbajteri zaborave da su Srbi, biće manje para
Prošle godine su doznake naših radnika i iseljnika, po podacima Narodne banke Srbije, premašile 2,8 milijarde evra i bile su čak 10,3 odsto više nego u 2014.
One su ujedno znatno premašile i neto direktne strane investicije pristigle lane u Srbiju.
Međutim, ako se sudi po nedavno predstavljenom istraživanju u okviru projekta „Popis srpske dijaspore u Evropi”, koji je sproveo Omladinski centar za demokratiju u Nišu, u saradnji s Upravom za dijasporu Srbije, a na osnovu zvaničnih podataka državnih statističkih institucija u zemljama Evrope, doznake naših radnika i iseljenika će narednih godina biti sve manje.
Član Mreže za poslovnu podršku Miodrag Kreculj iz Minhena, koji je realizovao taj projekat, objašnjava da je dijaspora, odnosno rasejanje, veoma bitna i za ekonomski razvoj Srbije. On tvrdi da će se sve jači odliv naših državljana, kroz asimilacioni proces, loše odraziti i na buduće doznake.
– Tačnije, novije generacije će se stopiti sa zemljom u kojoj žive i neće više imati dodir sa Srbijom i oni koji ubuduće budu naslednici će svoju imovinu u Srbiji prodavati i taj novac preneti u zemlje gde žive – objašnjava Kreculj. – Zato bi naša država morala opet da posveti dostojniju pažnju našim ljudima u rasejanju jer je alarmantan broj izlaska iz matičnog državljanastva naše zemlje najvitalnijeg dela stanovništva, naše omladine, koja upravo u reproduktivnom dobu vraća zauvek svoje matično državljanstvo svojoj nekadašnjoj matici Srbiji.
On je u publikaciji koju je sačinio nakon istraživanja zvaničnih podataka državnih statističkih institucija u zemljama Evrope sačinio dve kolone: u jednoj su bile zvanične cifre statističkih ureda evropskih država, a u drugoj procene naših ambasada u istim zemljama. Razlika je, kako je istakao, u najmanju ruku drastična i pokazuje nemar naših ambasada da od zemalja u kojima se obavlja diplomatska služba i sami dobiju podatke o broju naših državljana, već ih određuju „odokativno”.
– Primera radi, ambasada u Londonu tvrdi da je Srba u Engleskoj 80.000, dok zvanična statistika te države kaže da ih je samo 8.161. Za Francusku se tvrdi da ima 120.000, a zvanična statistika u Parizu pokazuje da ih je 48.571, dok ambasada u Holandiji govori o 20.000 naših državljana, a njihova statistika beleži samo 2.232. Mnogi mediji su pisali da Srba u Nemačkoj ima više od 700.000, a po nemačkoj statistici sada ih ima 220.908. Zvanično u Austriji sa srpskim ispravama ima 186.807 Srba, u Švajcarskoj 78.092, Francuskoj 48.571, Italiji 43.811, Švedskoj 6.776, Norveškoj 4.012 – naveo je Kreculj.
LJ. Malešević