Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Vojvodina s dva grba i dve zastave

15.09.2016. 22:10 09:06
Piše:

Vojvodina odlukom dvotrećinske većine Skupštine Vojvodine, ima dve zastave i dva grba – aktuelne i tradicionalne, koji će stajati ispred svih ustanova

čiji je osnivač Autonomna Pokrajina Vojvodina. Od ukupno 109 poslanika koji su prisustvovali sednici, „za“ je glasalo 90, protiv šest, dok je 13 bilo uzdržano.



Novi-stari grb predstavlja tradicionalni grb iz 1848. godine s crvenim štitom na kojem je srebrni krst između četiri zlatna ocila, ivicama okrenutim ka stubu krsta. Štit je opasan otvorenim vencem sastavljenim od, s leve strane žirove grančice, a s desne strane maslinove, prirodnih boja, koje su dole vezane plavom pantljikom. Štit leži na vojvodskom plaštu s tri nabora, visećem ispod zatvorene vojvodske krune, na dva dela razdeljene, koja pokriva srednji nabor porfire. Tradicionalna zastava biće tradicionalna srpska cveno-plavo-bela trobojka, nešto svetlijih nijansi crvene i plave s grbom iz 1848. godine.



Tradicionalni grb i zastava pridružiće se već postojećem grbu i zastavi Vojvodine, ali će se grb naći i na svim službenim dokumentima, odnosno pečatu pokrajinskih organa.Tradicionalni grb Vojvodine predstavlja grb Kneževine Srbije koji su učesnici Majske skupštine u Sremskim Karlovcima 1848. godine, uz srpsku trobojku, uzeli da predstavlja Srbe u Ugarskoj. Tada je upućen zahtev Beču za srpskom autonomijom u Ugarskoj i proglašena Srpska Vojvodina.



Donošenju odluke o upotrebi tradicionalnih simbola, koju propisuje Statut Vojvodine usvojen 2014. godine, prethodila je gotovo petosatna rasprava u kojoj su se iznosili argumenti za usvajanje te odluke i protiv nje. Poslanici liste „Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje“, koalicije oko Socijalističke partije Srbije i Srpske radikalne stranke, Saveza vojvođanskih Mađara svojim glasovima obezbedili su čak i više glasova od  dvotrećinske većine (80 poslanik) potrebnu za izglasavanje odluke, poslanici Demokratske stranke i Pokreta Saše Radulovića „Dosta je bilo“ bili su uzdržani, dok su poslanici Lige socijaldemokrata Vojvodine bili protiv, uz tvrdnju da grb ne ispunjava termin tradicionalni jer je korišćen veoma kratko i da ne doprinosi pomirenju. Protiv usvajanja odluke su bili i poslanici Mađarskog pokreta. 



Sama odluka o korišćenju tradicionalnog simbola i grba bila je pred poslanicima prethodnog saziva Skupštine Vojvodine 2015. godine, ali tadašnja većina, koju su činili DS i LSV, nije podržala njeno donošenje pa je pre obrazlaganja predloga skupštinske odluke dr Orlović šaljivo prokomentarisao da se nada da će ovaj put imati više sreće nego lane.



Za predsednika Pokrajinske vlade Igora Mirovića ti simboli sadržani su u Statutu i samim tim obaveza Vojvodine je da ih implementira.

– Vojvodina želi da bude pod svim zastavama i simbolima – izjavio je Mirović. – Naravno, iznad svih simbola postoji simbol Republike Srbije, njen grb i njena zastava.



On je dodao da je tu temu pratilo mnogo manipulacija, neistina i dezinformacija.– Našu odluku o upotrebi i postojećih i ovih novih simbola ćemo sprovoditi jer to tako propisuje Statut. To je nešto što je, pre svega, potreba da se dosledno i u potpunosti poštuje akt koji definiše Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu i pravno obavezuje u delu upotrebe simbola. To pitanje nije tako važno za život i rad ljudi, ali je važno kao pitanje principa da u svemu u potpunosti poštujemo Statut. Pošto ne ukidamo postojeće simbole, ko onda može da kaže da se ideološki obračunavamo? Niko. Ako ne bismo pristupili primeni ove odluke, mogli bi da kažu da ne poštujemo Statut. Prema tome, svi agrumenti su na strani ove odluke. Ona nije uperena ni protiv koga jer imamo i simbole nacionalnih manjina u Vojvodini – kazao je Mirović.



On je rekao i da bi bilo primereno da Vojvodina ima jedan simbol. Da li će doći do toga, naveo je on, zavisi pre svega od struke i volje poslanika.

– To ne može biti nikakav proces u kojem će neko nametati volju drugome, do definisanja ovakvog načina upotrebe simbola, i postojećih i novih, došlo se kroz dijalog u Skupštini prilikom donošenja Statuta i rezultati dijaloga su simboli o kojima se raspravlja – naglasio je predsednik Pokrajinske vlade.



Šef poslaničke grupe LSV-a Branislav Bogaroški rekao je da je odluka ideološke prirode.– Dolazimo u situaciju da Pokrajina ima dva simbola u paralalenoj upotrebi, što mislim da je nezabeleženo u Evropi – kazao je Bogaroški. – S druge strane, proglašeno je tradicionalnim nešto što ne može biti tradicionalno. Ako imate simbol koji je u upotrebi manje od mesec dana, i to nezvaničnoj, i to proglasite tradicionalnim, to je, u najmanju ruku, nasilje nad istorijom, a skupštinska većina može da usvoji ono što smatra da treba da usvoji, ali karakter tradicionalnog može dobiti samo ono što je bio u višedecenijskoj upotrebi. Izmišljati starije od starog je neprihvatljivo, ali to smo, nažalost, već gledali u ovoj zemlji. Izgleda da je to već postao manir – da svaka nova skupštinska većina pravi novu istoriju.



On je izrazio bojazan da će, osim što će biti dve zastave i dva grba, skupštinska odluka produbiti jaz između dva pogleda na Vojvodinu. Nasuprot LSV-u, predsednik Skupštine Vojvodine i lider SVM-a Ištvan Pastor kazao je da se tom odlukom ne utvrđuju simboli Vojvodine jer su oni utvrđeni pre dve godine usvajanjem Statuta Vojvodine, a doneta odluka propisuje samo kako će se oni koristiti.



– Budući da se svaki simbol vezuje za određeni istorijski trenutak, i ovaj se vezuje za istorijski trenutak od pre 160 godina – napomenuo je Pastor. – Iz moje pozicije gledano, mi smo tada, kao Mađari, bili na drugoj strani, ali to ne znači da to današnja populaciona većina ne može prihvatiti kao simbol i da mi taj simbol ne poštujemo. Ako imamo pravo da imamo svoje nacionalne simbole, ne vidim zašto bi bilo ko od nas imao bilo šta protiv toga da se ovaj simbol utvrdi kao simbol Autonomne Pokrajine Vojvodine i od nas koji smo u odnosu na te simbole u nekom istorijskom periodu imali drugačiji stav i u odnosu na razmišljanje o tom istorijskom trenutku možda imamo drugačiji stav.



On je rekao da je 70 odsto populacije u Vojvodini srpske nacionalnosti, i da većinski narod ima pravo da odabere svoje simbole „i ne vidi razloga zašto bi time Mađari kao manjinska zajednica trebalo da budu povređeni.Kao argument za odbijanje tradicionalnih simbola poslanik LSV-a Bojan Kostreš pozvao se na pomirenje u regionu između Srbije i Mađarske, kao i na pomirenje nacionalne i građanske države. On je pri tom naveo da zlodela koja su se dogodila na ovim prostorima zapravo vuku korene iz 1848. godine, kada je, kako je rekao zapaljena crkva u Tomaševcu, gde je on kršten. Po Kostrešu, isticanje tradicionalnih simbola podseća poraženu stranu koja će biti i kažnjavana ako ne koristi tradicionalne simbole. Na tu Kostrešovu izjavu reagovao je Pastor.

– Ja sam jedan od onih malobrojnih političara koji je govorio na obeležavanju godišnjice Majske skupštine. Ja sam tom prilikom izgovarao rečenice kojim smo mi istorijski, nacionalno, kao Mađari, to stavili na svoje mesto – napomenuo je on. – Nemojte, molim vas, u ovu priču oko koje se ne možete dogovoriti da uvlačite nas kao politički argument! Jer, mislim da to nije pošteno.



Zašto mi ne želimo u ovoj raspravi da učestvujemo? Jer mislimo da, ako mi po propisima ove države imamo pravo da utvrdimo svoje nacionalne simbole, onda imamo obavezu da stanemo uz ono rešenje koje vi budete dogovorili. I ne mislim da će na osnovu toga Vojvodina biti više i manje građanska. Biće građanska u toj meri u kojoj smo spremni da prihvatimo i poštujemo ono o čemu smo se dogovorili.



I pripadnici manjinske zajednice iz poslaničke grupe SNS-a Gizela Crkvenjakov, Jelena Jovanović, Matija Kovač su takođe naglasili da podržavaju tradicionalne simbole, oni nimalo ne vređaju njihova nacionalna osećanja i smatraju da usvajanje tradicionalnih simbola srpskog naroda takođe znači poštovanje pravo na različitosti u Vojvodini.

Šef poslaničke grupe DS-a Borislav Novaković je rekao da će poslanici njegove stranke biti uzdržani na glasanju o simbolima jer, kako je naveo struka nema pozitivno mišljenje o upotrebi predloženih tradicionalnih simbola.– Srpsko heraldičarsko društvo je svoj stav uputilo Skupštini i bilo je vrlo jasno da predložena tradicionalna zastava i grb ne odražavaju tradiciju Vojvodine i kao takvi ne bi trebalo da budu u upotrebi – rekao je Novaković.



Za šefa poslanika SRS-a u vojvođanskom parlamentu Đurđa Jakšića nema nikakvog spora da je Majska skupština u Sremskim Karlovcima 1848. godine odlučila da grb Kneževine Srbije koristi kao svoje zvanične simbole i da radikali podržavaju taj predlog, ali je naveo da su sadašnji grb i zastava Vojvodine doneti „svojevrsnim političkim nasiljem“ i nemaju nikakvo utemeljenje. On je najavio inicijativu za promenu Statuta Vojvodine, čime bi se sadašnji grb Srema, Banata i Bačke i zastava s tri zvezde mogli izbrisati i staviti van snage.



Šefica poslaničke grupe DJB-a Svetlana Kozić istakla je da tradicionalni simboli nisu običajno zasnovani.– Tradicionalno podrazumeva nešto što se prenosilo s generacije na generaciju i u upotrebi je bilo dugo godina, a ovaj grb je bio u upotrebi malo vremena i nije prešao s generacije na generaciju – navela je Svetlana Kozić. – Ukoliko već imamo ovakvu odluku, pitanje da li je trebalo da hitrimo s njenim donošenjem.



I SPS je podržao donošenje tradicionalnih simbola jer oni predstavljaju simbol mnogogodišnje borbe srpskog naroda za priključenje matici Srbiji.– Ovom odlukom se ni na koji način ne ugrožava pravo nacionalnih zajednica da, preko svojih nacionalnih saveta, imaju svoje simbole, a to im ganatuje i zakon i Ustav – rekao je šef Socijalista u pokrajinskom parlamentu Pavle Budakov. – Ovom odlukom svi narodi koji žive u Vojvodini imaju svoje simbole.

On je dodao da bi voleo kada bi Vojvodina, u bližoj budućnosti, dobila jedan grb i jednu zastavu.

E. Marjanov, A. Savanović

 

Kasalović u finansijama

Na sednici Pokrajinske skupštine za zamenika pokrajinskog sekretara za finansije izabran je Zoran Kasalović. On je završio Ekonomski fakultet, a višegodišnji je narodni poslanik Socijalističke partije Srbiju u republičkom parlamentu, a od 2004. do 2008. godine bio je predsednik opštine Žitište.

Prihvaćen izveštaj o izvršenju budžeta

Skupština Vojvodine je s 92 glasa „za“ i deset protiv prihvatila i Izveštaj o izvršenju budžeta Pokrajine za prvih šest meseci. Kako je naglasio predsednik nadležnog skupštinskog odbora za budžet i finansije Jovan Lazarov iz SNS-a, njegova stranka glasa za izveštaj samo zato da Ministarstvo finansija ne bi zaustavilo transferna sredstva prema buyetu APV, što može uraditi na osnovu Zakona o budžetu u slučaju neprihvatanja izveštaja.

Naprednjaci su pri tom ukazali na veliki javni dug Vojvodine, koji iznosi više od devet milijardi dinara zbog propale Razvojne banke Vojvodine, zatim da je novac iz pokrajinske kase uglavnom trošen za turizam i projekte nevladinih organizacija, gde je izvršenje buyeta gotovo 100 odsto, dok je kod kapitalnih ulaganja izvršenje samo oko 36 odsto u uslovima kada je u zdravstu katastrofalna situacija.  



 

Piše:
Pošaljite komentar