Posle đačke klupe sigurno radno mesto
Dualno obrazovanje je jedna od najvažnijih tema za budućnost Srbije, zbog čega je, kako je izjavio premijer Srbije Aleksandar Vučić, sa Svetskom bankom dogovoreno da se
pokuša da se broj programa dualnog obrazovanja podigne sa 14 na 70. On navodi da 1.300 privrednih subjekata u Srbiji ima neki vid saradnje sa školama, a najveći deficit kadrova je u metalskoj, elektronskoj, tekstilnoj i građevinskoj industriji i poljoprivredi. U pilot-projekte dualnog obrazovanja, kako je naveo, uključeno je 40 kompanija i 18 škola.
– Dualno obrazovanje je neophodno radi zapošljavanja, rasta BDP-a, životnog standarda, radi evropske integracije Srbije, odnosno za sva najvažnija pitanja u kojima Srbija mora da ima bolje rezultate – naglasio je Vučić, dodajući da u Srbiji ima 150.000 mladih od 16 do 24 godine koji niti rade, niti se školuju.
Kao najbolji primer uspešnog i potrebnog dualnog obrazovanja ističe se Švajcarska, koja ima najnižu stopu nezaposlenosti mladih u svetu. Naime, u toj državi dualni model stručnog obrazovanja predstavlja najzastupljeniji način školovanja, za koje se godinama opredeljuje više od dve trećine mladih. Švajcarski model je vid javno-privatnog partnerstva gde su ključni partneri državne škole i privatna preduzeća.
Država ima ulogu medijatora u procesu, odnosno obezbeđuje najbolje moguće uslove kompanijama koje učestvuju u dualnom obrazovanju, podstiče otvaranje radnih mesta za učenje za učenike i pomaže mladima da odaberu zanimanje i kompaniju. Tamošnji đaci provode tri do četiri dana u kompanijama, a jedan ili dva u školi.
U Švajcarskoj oko 40 odsto kompanija koje ispunjavaju uslove da se bave dualnim obrazovanjem, to i čini. Uključivanje je teže manjim kompanijama koje su ili uskospecijalizovane u poslovanju ili u redovima zaposlenih nemaju kvalifikovane kadrove za mentore učenicima. Švajcarske kompanije, zbog koristi koje imaju od takvog modela obrazovanja, pokrivaju troškove osposobljavanja đaka tokom tri do četiri godine, pri čemu u završnoj godini njihovog školovanja ostvaruju profit na tom radnom mestu. Zarade se kreću oko 11-13 odsto prosečne plate kvalifikovanog radnika na odgovarajućem radnom mestu, ali nisu zakonski ograničene, kao što je to slučaj s drugim zemljama u kojima funkcioniše sličan dualni model obrazovanja.
Privatni sektor početkom svake godine dostavlja potrebe za učenicima u privredi da bi kantoni mogli blagovremeno da odgovore zahtevima i organizuju nastavu u stručnim školama. Koncept stručnog usavršavanja definišu poslovna/strukovna udruženja različitih profila, koja su ujedno i najvažniji partner u sistemu, a to znači da privatni faktor ima vrlo aktivnu ulogu u kreiranju programa obrazovanja i u njihovom revidiranju i unapređenju. Obrazovni programi se revidiraju svakih pet godina.
LJ. Malešević
U Švajcarskoj 230 stručnih profila
U okviru švajcarskog dualnog obrazovanja postoji oko 230 stručnih profila za koje se đaci školuju i za koje postoji interes na tržištu rada. Tradicionalno, najtraženiji obrazovni profil su komercijalista, trgovac, negovateljica, električar, IT tehničar, kuvar, logističar.