Ekonomski kurs Srbije zavisi od privrednika
već konkretan način utvrđivanja problema koji tište mala i srednja preduzeća i sve privrednike u Srbiji i nastojanje države da se oni reše u najvećoj mogućoj meri i na obostranu korist.
Da bi država imala privrednike na jednom mestu, Privredna komora Srbije mora funkcionisati kao jedinstveni sistem jer su do sada regionalne privredne komore radile nezavisno jedna od druge. Da bi privredna komora Srbije, kao najveća poslovna asocijacija privrednih subjekata u Srbiji radila jedinstveno, već je započeta reorganizacija po austrijskom modelu, po kojem sve komore postaju jedinstvena organizacija, odnosno jedinstven servis privrede. To, pak, znači da će privrednici sve poslove završavati na regionalnom nivou ili iz svoje kancelarije elektronskim putem, umesto da po dokumenta dolaze u Beograd.
– Mnogo toga je pred nama kada je u pitanju zajednički rad na unapređenju poslovne klime, povezivanju privrede i države i unapređenju dijaloga između privrede i Vlade – ističe predsednik PKS Marko Čadež. – U protekloj godini dosta toga smo uradili na tom planu. Važno je da je Ministarstvo privrede spremno da čuje privrednike, važno je da budemo u stalnoj komunikaciji da bi država mogla kreirati politike za one koji će te propise sutra živeti u svakodnevnom poslovanju.
Da bi to zaista i bilo, potrebno je da država radi na unapređenju poslovnog ambijenta, očuvanju makroekeonomske stabilnosti i nastavi strukturne reforme. Privrednici su proteklih meseci jasno stavili do znanja da očekuju veću podršku države za izvoz, uključivanje domaćih preduzeća u dobavljačke lance velikih međunarodnih kompanija, obezbeđivanje novca za dostizanje evropskih standarda i kvaliteta bez kojih nema izvoza, pomoć u dobijanju novca iz evropskih pretpristupnih fondova...
Uz to, privrednici traže i da budu više pitani kada se donose propisi koji se njih direktno tiču. Izvršna direktorka Američke privredne komore, čije članice posluju u 18 različitih sektora i zapošljavaju više od 100.000 radnika, Vera Nikolić Dimić izavila je za „Dnevnik” da privrednici očekuju da se privreda pita za privredne zakone.
– Privatni sektor ima pravo da učestvuje u kreiranju ekonomskih propisa, ali i dužnost, jer na taj način Vlada obezbeđuje podršku za reformske inicijative, a privatni sektor preuzima svoj deo odgovornosti za njihovo sprovođenje – objašnjava Vera Nikolić Dimić. – Ne bi trebalo da se, kao što je to bio slučaj prethodne godine, dešava da od 121 propisa koja su se ticala privatnog sektora, 76, odnosno 63 odsto, bude usvojeno po hitnom postupku i bez prethodne konsultacije privrede, ili bilo kakve javne rasprave. Nadamo se iskreno da će nova Vlada omogućiti otvoren dijalog i maksimalnu saradnju sa svim važnim činiocima našeg društva jer imamo svi važan zajednički cilj – da učinimo Srbiju uspešnom na globalnoj mapi i samim tim obezbedimo privredni rast i bolji životni standard.
Veliki deo privrednika, njih čak 73 odsto, smatra da bi država morala da smanji poreze i doprinose na zaradu, dok sindikati, zarad boljih privrednih rezultata i ekonomskog napretka, od Srbije traže da uvede bolju i veću zaštitu radnika, počev od najniže plate do prava na sindikalno organizovanje.
LJ. Malešević
Mora se čuti glas privrede
Privrednici se slažu u oceni da je ekspoze premijera Aleksandra Vučića sadržao mnoge njihove sugestije, ali ističu da je put do njihove realizacije dug i da pre svega zavisi od spremnosti države da uvažava njihove argumente i zahteve, odnosno da čuje njihov glas. Bez toga, složni su, neće biti bolje saradnje privrede i države.