Mladim istraživačima dodatnih 20 miliona
i gotovo 12 miliona je ostalo nenaplativo, novi Sekretarijat za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost priprema predlog da se veza između nauke i privrede u budućnosti uspostavi na drugačiji način. Predlog je, naime, da se subvencionišu oni koji direktno traže pomoć od naučnih instituta i fakulteta, navodi sekretar dr Zoran Milošević u razgovoru za „Dnevnik.“
Šta se konkretno predlaže?
– Naš radni predlog je, a nadam se da će ga Pokrajinska vlada prihvatiti, da se subvencionišu svi oni koji direktno traže pomoć od naučnih instituta i fakulteta. Tako da će sav dobrobit biti usmeren prema naučnim institutima i fakultetima, jer oni sve više moraju da rade za privredu. Oni ne mogu otvoriti samo časopise, odnosno radove u časopisima nego moraju stvarati proizvod koji je tržišno prepoznatljiv. To je danas retkost, ali imamo u institutima poput Biosensa, instituta za prehrambene tehnologije Fakulteta tehničkih nauka. Čak imam naznake da i Akademija umetnosti može svojim proizvodom doprineti tržišnom pozicioniranju u industriji video igrica i animaciji. Vrlo je teško sebe pronaći na tržištu u situaciji kada smo zapravo svu nauku bazirali na budžetskom finansiranju i pravdanju samo kroz naučne radove, dakle, kroz onaj vidljivi deo. Moramo učiniti korak, a koji je svet davno učinio, da su istraživanja dominantnog karaktera ona koji imaju primenjiv karakter i da se oslonimo na potrebe privrede koja će biti stimulisana, subvencionisana da što više traga za novim rešenjima kroz delatnosti instituta i fakulteta.
Može li ta veza između nauke i privrede i da se osnaži?
– Mi smo upravo u jednom stavu Pokrajinske vlade, kojim se organizuje radna grupa za kontrolu efekata realizacije ugovora o sufinansiranju pogona za primenu novih tehnologija, napravili već prvi korak. Dakle, analizom efekata koji su proizašli iz prethodnog perioda od 2007. godine, kada je gotovo 34 miliona evra potrošeno zapravo na tu vezu između nauke i privrede, shvatamo da značajan deo tih sredstava, čak oko 12 miliona evra, danas nije naplativ, jer su kompanije u stečaju, ili u nekim drugim problemima. Princip vraćanje duga u materijalnim dobrima je poprilično necelishodan za ovaj sekretarijat, a rekao bih i za celokupnu Pokrajinsku vladu. Mislimo da u budućnosti bitno drugačije mora da se uspostavi ta veza između nauke i privrede.
Član ste pomenute radne grupe, da li su bili podložni analizi svi ugovori, koji su potpisani od 2007. godine?
– Sama činjenica da je Pokrajinska vlada imenovala 3. avgusta radnu grupu, koja treba uskoro da izvesti o efektima realizacije ugovora o sufinansiranju pogona za primenu novih tehnologija u APV, jasno ukazuje da tu imamo više problema. Neki ugovori su bankarski obezbeđeni, neki nisu, dakle tu već imamo problem, koji je rešiv u slučaju nepoštovanje ugovora tako što će se aktivirati bankarska garancija. To je i jedan od mogućih zaključaka radne grupe. Veliki broj ugovora nije obezbeđen, ni menično ni hipotekarno. Rekao sam već da od plasiranih 34 miliona evra oko 12 miliona su sporna. To je trećina plasiranih sredstava koji su vrlo problematični, ali je upitna i celishodnost čitavog procesa. Dat je novac, a dug je vraćen robom koja ne može da se plasira na tržištu. Tu je bilo svega, a najmanje je novih tehnologija. Da li je normalno da zaključujete ugovore, koji nisu obezbeđeni? Za 2015. i 2016. godinu ugovori imaju na neki način i to obezbeđenje, dok prethodni zaista moraju dobro da se analiziraju. Dakle, svaki ugovor ćemo proučiti, a da li ima mogućnosti revizije ili ne, to je takođe jedno pitanje.
Kad ćete završiti taj posao?
– Očekujem da ćemo početkom septembra imati zaključke i da će se u prvoj polovini septembra u vezi sa tim izjasniti Pokrajinska vlada.
Koji su planovi Sekretarijata do kraja godine, da li ste imali zahtev da se rebalansom budžeta obezbede dodatna sredstva?
– Imali smo određenih problema, pre svega u rešavanju obaveza koje osnivač ima prema fakultetima kada se radi o njihovim materijalnim troškovima, ali mislim da smo te probleme prebrodili. Ti materijalni troškovi su bili na vrlo niskom nivou planirani i imali bismo određene probleme u oktobru, novembru i decembru, pogotovo na onim fakultetima koji imaju znatno veće učešće budžetskih sredstava u ukupnim prihodima poput Akademije umetnosti, Filozofskog fakulteta, Građevinskog fakulteta u Subotici, dok bi drugi imali manje probleme, ali je nesporno da njihova potraživanja od budžeta, oko 65 odsto ukupnih troškova se ne mogu zadovoljiti samo sa planiranih 98 miliona dinara. To je tek na nivou 38 odsto potreba visokih škola i fakulteta za materijalnim troškovima. Planiramo da se taj iznos poveća oko 70 odsto. To je više nego prošle godine za 16 odsto. Tako da sad već imamo pozitivne reakcije fakulteta i visoke škole, koji će biti rasterećeni u tom pogledu. Planiramo da oko 30 miliona potrošimo i za određene radove na fakultetima, u pravcu energetske efikasnosti, popravki sanitarnih delova, elektro instalacija. Imamo i lepu vest za mlade istraživače. Ove godine smo utrošili 17 miliona za kratkoročne projekte, mi ćemo do kraja godine sa dodatnih 20 miliona dati, da tako kažem, dodatni motiv mladim istraživačima da kod kratkoričnih projekata pokažu svoju spremnost za dugoročne projekte, nadam se i međunarodne projekte.
Kada se očekuju konkursi za te kratkoročne projekte?
– Već u septembru, ili početkom oktobra. Opšta orijentacija našeg Sekretarijata će biti usmerena prema mladim istraživačima, prema onima koji donose ne samo entuzijazam nego i novi kvalitet, jer nam je cilj da ih što pre osposobimo da shvate logiku da njihova istraživanja, njihov metodološki pristup ovom problemu nije samo u pisanju radova, i pripremi za nastavnička zvanja koja će dobijati, nego da od toga ima koristi i naša privreda i da ih što pre pripremimo za pisanje međunarodnih projekata i naravno čvrstu vezu sa privredom. Jer, koliko god da izdvojite sredstava, to je malo u odnosu na potrebu privrede za inovacijama.
Eržebet Marjanov