Više para za fizičku kulturu
Razvoj sporta u Novom Sadu put je do kvalitetnijeg života i bogatijih društvenih odnosa među Novosađanima,
kaže se u Programu razvoja sporta s Akcionim planom od 2016. do 2018. godine, koji je nedavno usvojila Skupština grada. Taj program bi, kako je pred odbornicima obrazložio član Gradskog veća za sport Ognjen Cvjetićanin, trebalo da stvori sistem u kojem će svako imati pravo da se bavi sportom da bi razvio svoju ličnost, održao dobro zdravlje, poboljšao fizičke sposobnosti, bolje koristio slobodno vreme, ali i unapredio kvalitet života ili postigao vrhunske rezultate.
Tako bi, kroz sistemsku, stratešku i partnersku brigu svih merodavnih činilaca, Grad trebalo da podstiče što masovnije bavljenje sportom i vežbanje opremanjem javnih sportskih staza zdravlja i besplatnih javnih sportskih terena i vežbališta. U programu stoji i da je neophodna sistemska briga o zdravlju učesnika u organizovanim sistemskim sportskim aktivnostima te angažovanje sportskih stručnjaka za organizovanje sportskih aktivnosti.
Navodi se i da je potrebno povećati broj dece koja učestvuju u dodatnom fizičkom vežbanju u školama i sportskim programima, te da Novi Sad poveća procenat novca koji izdvaja za fizičku kulturu. Neophodna je i bolja kontrola sprovođenja programa i finansijskog poslovanja sportskih udruženja koji dobijaju gradske dotacije za sportske programe, kao i rekonstrukcija, poboljšanje uslova i obezbeđenje kvalitetnije opreme u sportskim objektima i završetak izgradnje započetih. Novi Sad bi, po tom porgramu, trebalo da organizuje gradsko sistemsko takmičenje, nađe način da obezbedi uslove za sistemsko napredovanje sportskih talenata, a potrebna je i bolja saradnja sporta, privrede, turizma i zaštite životne sredine.
U programu su izneti i neki zanimljivi statistički podaci po kojima u Novom Sadu živi 38.001 stanovnik između pet i 15 godina starosti, zatim 17.398 onih između 15 i 19 godina i 117.068 građana između 20 i 75 godina. Od toga, sportom se u prvoj kategoriji bavi 2.195 dece, u drugoj 1.297 omladinaca i u trećoj 3.429 seniora i rekreativaca. Što se tiče olimpijskih sportova, najbolje se kotira fudbal, zatim košarka, odbojka, tenis, stoni tenis, streljaštvo, rukomet, plivanje, pa atletika i gimnastika. Od neolimpijskih ubedljivo na prvom mestu stoji fitnes, a onda šah, karate, ples, sportski ribolov, pikado, kuglanje, bodi-bilding, moto-sport i planinarstvo.
Analizirana su i izdvajanja za sport iz gradskog buyeta te je tako u 2012. godini Grad odvojio 1,644 odsto buyeta u sportske svrhe, odnosno 338.666.250 dinara, ove godine je to 311.510.550 dinara ili 1,475 odsto, a plan je da 2018. godine cifre budu 1,755 odsto buyeta Grada ili blizu 400 miliona dinara.
Što se tiče sportske infrastrukture, Novi Sad ima 24 otvorena sportska objekta na teritorijama mesnih zajednica, 24 fudbalska terena, sedam planinarskih domova, tri višenamenske sportske sale, po dve takve sportske hale, stonoteniske sale, veslačka i kajakaška doma, po jedno gradsko strelište, sportski aerodrom, pešačku stazu, kuglanu, osam školskih sala treće kategorije, 14 četvrte, šest školskih sala ispunjava uslove za prvu kategoriju, a četiri za drugu. U školama ima i 20 otvorenih sportskih terena prve i druge kategorije.
S. Krstić