Gde smo se zaputili?
SOMBOR: U organizaciji ogranka Srpsko-ruskog pokreta, koji u liku doc. dr Dunje Prokić ima i svog predstavnika u lokalnom parlamentu,
u somborskoj Gradskoj kući je održana tribina na jednu od najaktuelnijih nacionalnih tema - „Putevi i stranputice srpskog naroda“. Brojna publika je imala priliku da čuje stavove, ali iznese i svoja zapažanja na izlaganja eminentnih gostiju, pukovnika Stanka Todorovića, prof. dr Milana Mijalkovskog, šefa Katedre za antiterorizam u Centru za strateške i međunarodne studije, prof. dr Dragana Markovića iz Centra za strateške i međunarodne studije i prof. dr Saše Markovića, istoričara sa somborskog Pedagoškog fakulteta.
Pukovnik Stanko Todorović je učesnike podsetio na stradanja srpskog naroda u Drugom svetskom ratu od ustaša na područijima tadašnje NDH, ideologiju ustaštva ali i vidove tadašnje borbe srpskog naroda protiv genocida kojem je bio izložen. Prof. dr Milan Mijalkovski izlaganje je usmerio na terorizam albanskih ekstremista na području Srbije, ističući da je terminološka podvala u vezi sa terorizmom albanskih ekstremista u kvalifikaciji njihovog nasilja kao „etnički motivisani incidenti”. Kako je istakao, reč je o terorističkoj pretnji, čiji su koreni u panislamizmu i yihadu, te predstavljaju veliku opasnost po bezbednost naše zemlje.
O prosvetiteljskoj misiji srpskog naroda kroz istoriju govorio je prof. dr Saša Marković, ističući da je jedna od ključnih stranputica srpskog naroda priklanjanje tuđem obrazovnom i kulturnom identitetu. Prof. dr Dragan Marković se osvrnuo na interese stranih sila, navodeći da nam se nameću vrednosti Evropske unije, a prenebregava činjenica da je srpski narod tradicionalno vezan za Rusiju. Ukazao je na problem neadekvatnog obrazovnog sistema i primenu Bolonjske konvencije, sa ciljem degradiranja visokog obrazovanja u Srbiji.
Učesnicima se obratila i Dunja Prokić, koja je istakla da nam se danas u Srbiji nameću vrednosti koje se ne mogu smatrati tradicionalnim srpskim, te da je ugrožena porodica, koja je stub svakog društva. Kao jedan od ključnih argumenata navela je nezavidan položaj žena, koje su u borbi za golu egzistenciju, pod plaštom demokratije, izvučene iz kuće i primorane da za mizerne plate rade po ceo dan, zbog čega deca trpe i neminovno dolaze u situaciju da ih, umesto roditelja i ostalih članova porodice, vaspitava ulica.
M. Mć