EPS neće reformu, a ceh plaćaju građani?
O stanju u „Elektroprivredi Srbije”, i kad je u pitanju broj zaposlenih, ali i cena struje, gubici, krađa struje i proces
reorganizacije, u zavisnosti od pozicije s koje se gleda – stavovi se razlikuju. Na pitanja kako teče postupak reorganizacije, koliko je zaposlenih, od oko 30.000 koji rade u tom preduzeću, višak, da li uopšte ima prekobrojnih, šta se čini da se smanje gubici na mreži i naplati isporučena struja gledišta su, moglo bi se reći, potpuno različita.
Tako je šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Toni Verheijen ukazao na to da je EPS zapanjujući primer preduzeća u kojem su najveće plate u zemlji, a usluga je, kako je napisao, u najboljem slučaju, jedva osrednja. On ukazuje na to da u tom preduzeću ne mogu da zaustave krađu struje, koja je, po njihovoj računici, ravna 0,2 odsto vrednosti BDP-a, i da se sve to previđa u sadašnjoj raspravi o reformi EPS-a jer su oni koji žele status kvo uspešno usmerili pažnju javnosti samo na pitanje otpuštanja 1.000 zaposlenih.
Zbog toga se, kaže Verheijen, previđaju važne činjenice – da se nečinjenje mora platiti. On ukazuje na to da je planom finansijske konsolidacije, koji je Vlada Srbije usvojila u junu 2015. godine, izračunato da bi ta cena bila dve milijarde evra do 2019. godine. Po njegovom mišljenju, cena struje, troškovi zaposlenih i investicije ključne su stvari koje se moraju rešiti. Kako navodi, plan finansijske konsolidacije EPS-a predviđa smanjenje troškova za plate od 15 odsto kao važan element smanjenja ukupnih troškova, a to se može postići smanjenjem svih plata 15 odsto (jer su najbolje plaćeni radnici, a 2015. godine plate su povećane pet milijardi dinara u odnosu na godinu ranije). Takođe, može i smanjenjem broja zaposlenih tamo gde ih je više no što treba, a EPS mora da napravi novu sistematizaciju, koja treba da pokaže gde su viškovi. Nažalost, umesto da se pozabave time, oni koji u svemu imaju lične interese prebacili su raspravu na visinu otpremnine, smatra Verheijen.
Što se tiče investicionog plana EPS-a, Verheijen ističe da je plan rukovodstva EPS-a po kojem će se investicije uvećati 300 odsto u odnosu na sadašnji nivo, potpuno nerealan jer nema kompanije u svetu koja može trostruko povećati korišćenje sredstava i to sprovesti u samo nekoliko godina. Verheijen kaže i da će, po analizama Svetske banke, čak i skromno povećanje investicija dalje pogoršati finansijsku situaciju u EPS-u, osim ako se troškovi (cena struje i troškovi zaposlenih) ne prilagode. Verheijen kaže i da ostaje fundamentalno pitanje – da li građani Srbije treba da plate rukovođenje EPS-om na neefikasan način.
Ekonomista Miladin Kovačević kaže da podaci pokazuju da EPS nije povećao redovne zarade, ali da predstavlja jedan od osnovnih strukturnih problema. Po njegovim rečima, na osnovu uvida u podatke Republičkog zavoda za statistiku, u EPS-u je iznos mase bruto zarade u 2014. bio 43.095 milijardi dinara, a u prošloj 43.062 milijarde. Govoreći o ceni struje, Kovačević je podsetio na to da su predstavnici MMF-a rekli da se neće time baviti, iako je nagovešteno da će se zahtevati povećanje. Po njegovim rečima, MMF je rekao da je to stvar Svetske banke, ali Svetska banka kaže da cena mora ne samo da pokrije tekuće poslovanje već i da stvori prostor za investicije.
Iz EPS-a saopštavaju da njihovo finansijsko poslovanje nije ugroženo i da mere štednje već daju rezultate. Po rečima v. d. direktora EPS-a Milorada Grčića, u prvom kvartalu ove godine EPS je ostvario dobit od 13,6 milijardi dinara, što je rezultat višestruko bolji od planiranog, posluje pozitivno i nastavlja reorganizaciju u skladu s merama Vlade Srbije i da očigledno pri analizi poslovanja EPS-a Svetska banka nije imala sve relevantne podatke.
D. Mlađenović
Da se sve razjasni
– Spremni smo da u razgovoru s predstavnicima Svetske banke razjasnimo sve činjenice, uradimo zajedničku analizu poslovanja EPS-a da ne bi bilo netačnih inforamcaija u javnosti – rekao je Milorad Grčić. – Sarađujemo sa sindikatima i zajednički radimo na optimizaciji radnih mesta i broja radnika jer najveći problem nije njihov broj nego loša raspoređenost. Plan racionalizacije zaposlenih je dostavljen i on predviđa odlazak, uglavnom u penziju, 1.000 radnika do kraja godine. Urađena je i nova sistematizacija koja omogućava efikasniji rad, a trasira se put ka efikasnijm poslovanju i radi na smanjenju gubitaka i krađe struje.