Gazde hoće praktikante, ali bez ikakvih obaveza
Unija poslodavaca Srbije tvrdi da je danas u Srbiji čak 70,8 odsto mladih neaktivno na tržištu rada i da je neophodno da se
u toku školovanja steknu praktična znanja. Naime, oni su u okviru projekta „Praksa – moja šansa” ponudili stručnu praksu za mlade, kao i zaposlenje, ali su naišli na problem da se mladi pre odlučuju da sede kod kuće i čekaju yeparac, nego da rade za male plate. Pošto smatraju da je važno da mladi steknu praktična znanja, poslodavci su na svom sajtu otvorili Berzu praksi, čiji je cilj da se uključi što više privatnih kompanija da bi se dobilo što više kvalifikovanog i potrebnog kadra.
Poslodavcima smeta i to što zakon nije jasno definisao praksu, a brojna pitanja se postavljaju i o ugovorima o naknadi s nezaposlenim mladim osobama koji se sklapaju, s obzirom na to da su ogromne razlike u porezima i doprinosima na one s naknadom ili bez naknade. Po njima, problem bi se mogao rešiti smanjenjem poreza i doprinosa koji oni treba da plate državi zato što uzimaju nezaposlene na obuku i samo bi to omogućilo mladima da nesmetano steknu radna iskustva.
No, prethodna iskustva pokazala su da uz dobru volju nema problema za obavljanje stručne prakse, tim pre što je plaća država. Kao aktivna mera zapošljavanja, pre svega mladih, stručna praksa u firmama, kako privatnim tako i javnim preduzećima, uvedena ove godine jer se prethodnih godina zvala „Prva šansa”. Planirano je da ove godine kroz stručnu praksu prođe oko 5.000 mladih i za tu nemanu je izdvojeno 900 miliona dinara. Reč je o novcu iz buyeta i lokalnih samouprava koji će biti izdvojen za mere aktivne politike zapošljavanja. Kao ciljna grupa uzeti su mladi jer ih trenutno na evidenciji nezaposlenih ima 270.000. Od tolikog broja, 20 odsto nema nikakve kvalifikacije, a 50 odsto ima samo srednje obrazovanje i veštine koje nisu dovoljne i odgovarajuće na tržištu rada. U ovogodišnjem javnom pozivu NSZ-a za realizaciju programa stručne prakse u cilju sticanja uslova za polaganje stručnog ispita navedeno je da NSZ kroz program stručne prakse finansira, najduže 12 meseci, nezaposlena lica koja se prvi put stručno osposobljavaju za zanimanje za koje su stekli obrazovanje. Tokom trajanja programa stručne prakse, NSZ isplaćuje 12.000 dinara nezaposlenom sa srednjim obrazovanjem, 14.000 za one s višim ili visokim trogodišnjim i 16.000 dinara za one s najmanje četvorogodišnjim visokim obrazovanjem. Osim toga, NSZ plaća i doprinos za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti. Pravo da učestvuju imaju i privatni i javni sektor.
Dakle, država pokriva zaradu nezaposlenih mladih osoba na praksi u nekom preduzeću. Ukoliko preduzeće ima novca, može uz tu obaveznu naknadu da mladim praktikantima da više novca. Neki poslodavci, a pogotovo u javnom sektoru i uspešne strane kompanije, to i čine. Ono što mnogi poslodavci, i pored izražene potrebe za mladima na stručnoj praksi ne čine, jeste potpisivanje ugovora o naknadi s praktikantima jer im je mnogo isplativije da ga ne potpišu. Naime, na ugovor bez naknade s mladima na stručnoj praksi poslodavci plaćaju samo šest odsto poreza i doprinosa, dok ukoliko potpišu ugovor s naknadom taj namet iznosi čak 36,3 odsto. Zbog toga, a na štetu mladih koji rade stručnu praksu, gazde ne pristaju na to da s njima potpišu ugovor o naknadi i to može biti razlog zašto nezaposleni ne žele da se jave za program stručne prakse.
LJ. Malešević
Prvo radno iskustvo steklo 45.000 mladih
U slučaju stručne prakse ne zasniva se radni odnos, već se nezaposlenoj mladoj osobi pruža mogućnost da se stručno osposobi i da na kraju polaže stručni ispit. Od 2009. godine, kada je program „Prva šansa” počeo, u njemu je učestvovalo oko 45.000 mladih, a 80 odsto njih ostalo je da radi u firmama u kojima su stekli svoje prvo radno iskustvo.