Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

U Novom Sadu 200 IT kompanija

29.04.2016. 19:52 13:33
Piše:

Prilikom izbora budućeg zanimanja sve je više mladih koji se odlučuju da studiraju na fakultetima koji obrazuju stručnjake u oblasti računarstva,

softvera, programiranja... Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje gotovo da nema kadrova tih struka i dobro je poznato da oni posao nađu/dobiju čim diplomiraju, a mnogi i pre toga, zahvaljujući znanju koje poseduju.

– Softverska industrija u Srbiji svakako je jedna od najmlađih, zapošljava značajan broj ljudi, ali bi ih u tom sektoru moglo biti i više – kaže direktor Vojvođanskog IKT klastera Milan Šolaja.

Po njegovim rečima, podsticaji tom sektoru doneli bi dobrobit kompanijama koje se tim poslom bave, ali i državi u celini.

– Ova godina proglašena je za Godinu preduzetništva i bude li se pametno ulagalo u IT sektor, mogu se postići dobri rezultati – kaže Šolaja. – U Srbiji je mnogo kompanija koji se bave izvozom usluga, a

veoma brzo one bi se mogle preorijentisati i početi da proizvode softverske proizvode i rešenja, što donosi bolju zaradu i kompanijama, ali državi. Takav pristup, odnosno obezbeđenje olakšica i podsticaja za razvoj proizvodnje, mogao bi Srbiju uvesti u red bogatih zemalja u Evropi. To govore iskustva mnogih država, pa i Indije, koja na globalnom tržištu softerskih proizvoda teškom oko 400 milijardi dolara, učestvuje s oko 1,5 milijardom dolara godišnje, i gde uz olakšice – od plaćanja poreza, povećanja kvota za obrazovanje potrebnih kadrova, infrastrukturu, budući da je reč o industriji koja raste, daje podstrek razvoju i ulaganju u taj sektor.

Po njegovim rečima, razvoj tog sektora veoma je brz i trenutno u Srbiji u softverskoj industriji radi oko 10.000 ljudi, a u Novom Sadu, koji je, slobodno se može reći, centar softverske industrije u našoj zemlji, zaposleno je oko 4.000 ljudi, što je duplo više nego 2010. godine. Početak razvoja softverske industrije u Novom Sadu seže u sredinu devedesetih godina prošlog veka, a danas u tom gradu posluje više od 200 kompanija iz tog sektora. Šolaja ističe da, uz rast broja kompanija, raste i broj zaposlenih, i to oko 15 odsto godišnje, a bio bi i veći da ima dovoljno kadrova. Potreba za tim stručnim profilom u Srbiji je velika, a procenjuje se da bi posao samo u Novom Sadu lako našlo i 10.000 obrazovanih za te poslove i da bi ih, verovatno odmah posle toga, bilo potrebno još.

– Uz globalnu potražnju za softverskim proizvodima, a samim tim i odgovarajućim kadrovima, tome je doprinelo i izuzetno jaka preduzetnička orijentacija na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, gde se ti kadrovi obrazuju. Potreba za softverskim proizvodima i rešenjima raste, IT je u svim porama rada u globalnoj ekonomiji, IT doprinosi boljim, bržem, efikasnijem i kvalitetnijem radu, ali pre svega omogućava da se radi ono što ranije uopšte nije bilo moguće. Time se doprinosi i povećanju konkurentnosti pa je veoma važno da domaći privrednici, ali i predstavnici države, to shvate – kaže Šolaja.

Naš sagovornik ističe da je dobro poznato da su zarade u softverskoj industriji više od prosečnih primanja u zemlji, ali i da zavise od rezultata rada te da je mogućnost napredovanja velika.

– Zahvaljujući velikoj potražnji za tim strukama, kao i vrsti posla, primanja su viša od prosečnih. Početna plata je oko 600 evra, a mogućnost napredovanja je velika. Ipak, kao i u svakom poslu, potrebno je i veliko zalaganje, stalni napredak u poslu i struci, ulaganje u spostveni razvoj, jasni rezultati rada – kaže Šolaja.

D. Mlađenović

 

Stalni rast izvoza

Izvozni rezultati kompanija iz oblasti softverske industrije, bez sumnje, pokazuju da je reč o profitabilnoj privrednoj grani. Naime, od 2008. godine izvoz iz Srbije stalno raste: tada je bio 96.000.000 evra, a 2014. godine dostigao je iznos od 320.000.000 evra. Svake godine izvoz je rastao po oko 20 odsto, a sada je rast nešto niži, što nije posledica manjeg obima poslovanja, već uglavnom odgovarajućih poslovnih odluka kompanija, ukazuje Milan Šolaja.

Piše:
Pošaljite komentar