Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Radnici EPS-a hoće pet puta više od drugih radnika

03.03.2016. 19:23 13:33
Piše:

O restrukturiranju i otpuštanju viška radnika u „Elektroprivredi Srbije” priča se već nekoliko godina, ali je na smanjenju broja zaposlenih malo toga učinjeno. Srpski premijer

Aleksandar Vučić je pre nekoliko dana izjavio da je nezadovoljan kako teče restrukturiranje EPS-a, objašnjavajući da je do zastoja u tom postupku došlo, između ostalog, i zbog toga što su radnici tog javnog preduzeća tražili da oni koji će biti tehnološki višak dobiju otpremnine od 1.500 evra po godini staža.

– Posle su zahteve spustili na 900 evra po godini staža, dok zaposleni u drugim preduzećima primaju otpremnine od 300 evra po godini staža – rekao je Vučić. – Pri tom, u EPS-u već imaju prosečne plate od 80.000 dinara.

Sličnu ocenu izneo je i predsednik Fiskalnog saveta Srbije profesor Pavle Petrović, tvrdeći da je najveći problem srpske ekonomije EPS s velikim troškovima za zaposlene.

– Taj problem u 2015. godini nije dotaknut – kazao je Petrović. – Ove godine plan je smanjivanje broja zaposlenih za 1.000, a toliko je onih koji odlaze u penziju. Čak i tih 1.000 se pojavljuje kao problem jer nije potpisan kolektivni ugovor. Sada se govori da su glavni problem otpremnine i radnici traže 1.200 evra po godini staža, odnosno 900, na koliko su kasnije smanjili.

Ako se zna da je reper za otpremnine u Zakonu o radu 100 evra po godini staža, a da država za preduzeća u restrukturiranju daje 200, nejasno je na osnovu čega zaposleni u EPS-u traže pet ili deset puta veće otpremnine od drugih radnika. Tim pre što radnici u mnogim drugim preduzećima koji su proglašeni za tehnološki višak nisu imali ni blizu tolike zarade, mnogi mesecima nisu primali plate, a sasvim je izvesno da im zbog malih plata sleduje i mala penzija kada do nje dođu. Uz sve to, u EPS-u nije potpisan kolektivni ugovor, a on bi jedini mogao obezbediti otpremnine veće od onih koje daje Zakon o radu ili državna odluka o preduzećima u restrukturiranju.

Koliko bi zapravo trebalo novca izdvojiti za otpremnine koje traže radnici EPS-a koji bi trebalo da postanu tehnološki višak najbolje ilustruje podatak da u tom javnom preduzeću, po oceni Fiskalnog saveta Srbije, ima između 5.000 i 10.000 radnika. Ako se čak uzme i najmanji broj procenjenog tehnološkog viška od 1.000 radnika i pomnoži s 900 evra po godini staža, dolazi se do cifre od koje se vrti u glavi i koju nijedno javno preduzeće – a to znači država – ne bi moglo isplatiti. Pogotovo što bi, ukoliko radnici EPS-a uspeju da dobiju više nego što daje Zakon o radu ili odluka o otpremninama u preduzećima u restrukturiranju, njihovim putem pošli i zaposleni u „Telekomu”, „Srbijagasu”, „Železnicama Srbije”...

LJ. Malešević

 

Svima isto

Upravo zbog povlašćenog položaja koji su javna preduzeća, od kojih su mnoga gubitaši, imala u prethodnim godinama, ekonomisti su složni u oceni da višak zaposlenih u njima treba da se reši na način na koji se rešava i u drugim preduzećima u resturukturiranju, pa i u rešavanju viška zaposlenih u javnom sektoru. Nijedan ekonomista ne vidi razlog da bilo ko od zaposlenih u javnim preduzećima, koja godinama imaju veće prosečne plate od svih drugih u Srbiji, dobija veće otpremnine od drugih radnika. Pogotovo, ako petina viška zaposlenih u EPS-u ima uslove za penzionisanje – njima po Zakonu o radu sledi zakonska otpremnina predviđena za sve zaposlene koji odlaze u penziju, a to je tri prosečne zarade.

Piše:
Pošaljite komentar