Žene za biznis imaju dara, a nemaju para
U Srbiji je registrovano više od 300.000 malih i srednjih preduzeća u kojima radi 65 odsto ukupno zaposlenih. Za proteklih pet godina malom i srednjem biznisu u Srbiji
odboreno je oko 32.000 mikrokredita od prosečno 1.409 evra po kreditu. Zahvaljujući tome, otvoreno je više od 53.000 novih radnih mesta. Koliko je to manje od evropskog proseka pokazuje činjenica da je u istom iznosu u EU za dve godine realizovano 390.000 mikrofinansirajućih kredita s prosečnom pojedinačnom vrednošću od oko 8.500 evra.
Više od polovine korisnika mikrokredita kod malog i srednjeg biznisa bile su preduzetnice – čak 55 odsto. Sasvim je izvesno, čulo se na okruglom stolu „Mikrofinansiranje u funkciji unapređenja ženskog preduzetništva”, da bi mikrokrediti dodatno podstakli razvoj ženskog preduzetništva, ali država trenutno za to nema novca. Savetnik guvernerke NBS-a Petar Sekulić kazao je da je formirana radna grupa koja će raditi na regulatornom okviru za mikrofinansiranje, ali da se rezultat ne može očekivati pre kraja ove godine ili početka naredne.
Članica Foruma za razvoj preduzetništva žena Aleksandra Vladisavljević ukazala je na to da su potrebni dobri uslovi, ne samo za početak biznisa već i za podršku u svim fazama razvoja ženskog preduzetništva.
– Potrebna je podrška od osnivanja preduzeća ili radnje, preko upravljanja, do rasta i razvoja – rekla je Aleksandra Vladisavljević. – Postoji mnoštvo prepreka koje bi država trebalo da otkloni – 90 odsto preduzeća u Srbiji ima manje od desetoro zaposlenih, što upućuje na značaj mikrokreditiranja.
Primeri dobre prakse mikrofinansiranja u Evropskoj uniji ukazuju na to da i Srbija treba što pre da donese zakon o tome. Trenutno, a ukazuje na to i direktorka Sektora PKS-a za privredni sistem Nermina Ljubović, tradicionalni izvori finansiranja, bankarski uslovi i pristup novcu nisu povoljni i dostupni, posebno kada su u pitanju mikro i mala privredna društva i preduzetnici.
– Pristup izvorima finansiranja za žene predstavlja dodatni izazov zbog pitanja vlasništva nad nekretninama i sredstvima – ocenila je Nermina Ljubović. – Mikrofinansiranje, usaglašeno s potrebama i mogućnostima preduzetnika, omogućilo bi da se podstakne privredna aktivnost, otvore nova radna mesta i smanji siromaštvo. Postojeći model mikrofinansiranja u Srbiji ne omogućava efikasno funkcionisanje i zadovoljenje tražnje za mikrokreditima privrede i stanovništva i zbog toga je neophodan odgovarajući regulatorni okvir, koji bi bio podsticaj razvoju mikrofinansijskog sektora i omogućio efikasno pružanje finansijskih usluga MSPP sektoru i drugim korisnicima kojima su teže dostupni tradicionalni izvori finansiranja.
LJ. Malešević
Malo dobrih primera
Žensko preduzetništvo, smatra predsednica Udruženja poslovnih žena Srbije Sanja Popović Pantić, ima potencijal koji se ne može iskoristiti bez finansijske podrške. Dodaje da se samo Oportjuniti banka i Prokredit banka bave mikrofinansiranjem, s tim što je Prokredit znatno smanjila tu aktivnost.