Dobacujemo do srebrne medalje
Kada se govori o kvalitetu srpskih vina danas, ne može se prenebreći vidan napredak. Kao jedan od pokazatelja mogu poslužiti brojna ocenjivanja, kako kod nas, tako i u inostranstvu, i priznanja koja su vina dobila.
Tako su prošle godine na najpoznatijem Dekanterovom ocenjivanju srpska vina osvojila 49 nagrada, među kojima šest srebrnih i 18 bronzanih medalja te 25 preporuka, a 2014.godine na tom ocenjivanju 25 vina okitilo se nagradama. U odnosu na 2008. godinu, kada su samo dva vina nagrađena u konkurenciji nekoliko hiljada uzoraka, napredak je nesporan.
Lane je dobra berba medalja za srpska vina bila i u Bugarskoj, na tamošnjem „Balkans International Wine Competition”, na kojem je Srbija odnela četiri trofeja kao glavne nagrade, devet zlatnih medalja i isto toliko srebrnih, te osam bronzanih, dvostruko više u odnosu na ostale uzorke zemalja koje su se nadmetale.
– Nesumnjivo je da se kvalitet srpskih vina poboljšava u poslednjih deset godina – kaže Darko Jakšić iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine. – To se dešava zbog uvođenja moderne tehnologije u domaćem vinogradarstvu i vinarstvu, praćene institucionalnom podrškom, ulaskom novih mladih i obrazovanih proizvođača u taj sektor i porastom medijske zastupljenosti vina kao proizvoda dobrog za promociju zemlje, ali pre svega zbog postepene promene ukusa potrošača, koji sve više zahtevaju i konzumiraju visokokvalitetna vina, a sve manje stona vina nižeg kvaliteta.
Po njegovom mišljenju, naša vina proizvođača srednjeg kapaciteta, a ima ih sedamdesetak, vrlo su konkurentna i mogu se uporediti s najboljim svetskim vinima.
– U ovom trenutku ti proizvođači su i motor razvoja našeg vinogradarstva i vinarstva kada je kvalitet u pitanju, a njihova vina odražavaju na najbolji način bogatstvo ekoloških uslova vinogradarskih područja Srbije. Međutim, neophodno je da još mnogo radimo na unapređenju, pre svega znanja u proizvodnji i primeni moderne agrotehnike i enoloških postupaka i sredstava, održavanju higijenskih uslova i pravilnom čuvanju vina, da bismo sveobuhvatno poboljšali ukupni kvalitet vina, pogotovo kod malih vinara gde se često javljaju problemi s kvarenjem i manama vina nastalim usled lošeg kvaliteta grožđa i nekih propusta tokom proizvodnje vina. Jedan od problema kod domaćih vina određenih vinarija je u vezi s nedovoljnim poznavanjem problematike PH vrednosti kao bitnog parametra za kvalitet vina i ispoljavanje zelenčivosti kod crvenih vina, koja se ne ceni kod poznavalaca i ljubitelja vina.
Neophodno je mnogo raditi i na unapređenju kvaliteta naših lokalnih sorti, kroz klonsku selekciju i utvrđivanje najboljih tehnologija od naučnih i stručnih institucija. – kaže Jakšić.Vina s geografskim poreklom (regionalna vina i kvalitetna vina s geografskim poreklom) u ukupnoj proizvodnji vina u Srbiji učestvuju u proseku s 12 do 15 odsto, pri čemu je prosečan udeo prozvodnje kvalitetnog vina s geografskim poreklom (KPK ili KGPK) u ukupnoj proizvodnji vina svega pet do sedam odsto. Vina s geografskim poreklom daju dodatnu vrednost tom proizvodu, čineći ga prepoznatljivim na domaćem i inostranom tržištu i povećavajući mu cenovnu vrednost. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da već duži niz godina rade na uspostavljanju novog sistema geografskog porekla vina i jačanju poverenja potrošača u podatke na etiketama.
Z. Milosavljević
Najviše malih vinogradara
Po podacima iz Vinarskog registra, u sezoni 2014/2015. u Srbiji je proizvedeno 32.622.095 litara vina, u šta nije uračunato aromatizovano vino, što je bilo 24,5 odsto manje u odnosu na prethodnu sezonu.Zvanični podaci govore da imamo oko 250 proizvođača vina, a po popisu poljoprivrede, u 2012. godini u Srbiji je bilo nešto više od 80.000 gazdinstava s vinogradima. Oko 92 odsto njih ima do 50 ari vinograda.