Dugalić: Nije senzacionalno, ali smanjuje se nivo loših kredita
Učešće loših kredita privrede i građana u ukupnim pozajmicama, prvi put posle dužeg vremena, palo je ispod 20 odsto, na 19,9 odsto,
izjavio je danas generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić.
"Rezultat nije senzacionalan, ali ta tendencija koja je bila nepovoljna je zaustavljena. Sada imamo čak pad udela loših kredita", naveo je Dugalić na redovnoj mesečnoj konferenciji za štampu UBS i dodaje da je to ohrabrujuće.
On priznaje da je udeo kredita s kašnjenjem u otplati dužem od 90 dana, još veliki, ali ističe je ono što ohrabruje pozitivan trend smanjivanja koji se nastavlja, te konstatuje da je bolje da udeo loših kredita bude 20 nego 24 odsto.
"Pre izbijanja krize 2007./2008. imali smo udeo loših kredita od svega 4,7 odsto, a onda je krenuo rast. Sada je konačno taj trend preokrenut i nadamo se boljim rezultatima u budućnosti", rekao je Dugalić.
Prema njegovim rečima, na veću urednost u otplati kredita uticalo je više faktora, a između ostalog i vladina strategija za rešavanje problematičnih kredita daje rezultate.
"I mere vlade, NBS i poslovna politika banaka uticali su pozitivno, a drugačiji poreski tretman nenaplativih potraživanja utiče na ovaj podatak", rekao je on dodajući da su sada veliki sistemi pod drugačijim tretmanom, a strukturna rešenja i prodaja loših kredita daje sve zajedno dobre rezultate.
(Tanjug)
Apelaconi sud verifikovao kamatnu stopu kao deo ugovora
Dugalić je preneo da je Apelacioni sud ispravio nelogičnost koja je nastala presudom Višeg suda, te je verifikovao kamatnu stopu kao deo ugovora.
On je, na konferenciji za štampu, kazao da je Apelacioni sud, sredinom decembra, potvrdio presudu Višeg suda da banke ne mogu jednostrano da menjaju kamatnu stopu, ali i da inicijalna kamata ostaje deo ugovora između banke i klijenta.
Dugalić je naglasio da se kamatna stopa može menjati samo u dogovoru ugovornih strana.
On je, na konfereniji za štampu, ukazao da je polovinom prošle godine veliku pažnju javnosti izazvala presuda Višeg suda, kojima je ponišetana kamata u ugovoru indeksirana u švajcarskim francima, čime je poništena mogućnost naplate kamata.
Međutim, kako je dodao, presudom Apelacionog suda, koja je ostala nezapažena u javnosti, ukinut je deo presude Višeg suda i ispravljena nelogičnost.
U presudi je, prema njegovim rečima, ostala odrednica o promeni kamatne stope u skladu sa poslovnom politkom banke onemogućena.
Apelacioni sud je, kako je dodao, dalje verifikovao kamatnu stopu kao deo ugovora između banke i klijenta.
"Od kako postoji kredit kao instrument zaduživanja kamatna stopa je deo tog ugovora, i uvek će postojati. Apelacioni sud svojom odlukom od 15. decembra ispravio je deo presude Višeg suda", konstatovao je on.