Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Preko vode grejanje na kredit

03.01.2016. 17:46 13:33
Piše:

SOMBOR: Mada je usvajanje gradskog budžeta za 2016. na sednici od 22. decembra, trebalo da bude poslednja odluka aktuelnog saziva Skupštine grada u godini za nama, i same odbornike somborskog

 varoškog parlamenta je iznenadilo sazivanje nove sednice uoči same Nove godine, tačnije 30. decembra. U „zaustavnom vremenu“ pred odbornicima se našla hitna odluka o kreditu kojim bi se sanirali dugovi ovdašnje toplane.

Uz manje varničenja, nego što bi se očekivalo na relaciji vladajuće većine predvođene SNS-om i dvočlane parlamentarne opozicije (DS i SRS), dato je „zeleno svetlo“ za kreditno zaduženje ovdašnjeg Javnog komunalnog preduzeća „Vodokanal“ kod AIK banke u visini od 121 milion dinara. Podizanje ovog kredita će jemčiti još dva preduzeća čiji je osnivač Grad. Otplatu će, naime, garantovati i JKP „Čistoća“ , ali i JKP „Energana“ zbog čijih se problema i ušlo u ovaj aranžman.



Ne tako davno je na površinu isplivalo da je gradska toplana, odnosno JKP „Energana“, čiji sistem daljinskog grejanja koristi 4.000 porodica i oko 130 poslovnih subjekata, dospela u takvu finansijsku dubiozu da je bila dovedena u pitanje i ovogodišnja grejna sezona. U nemogućnosti da naplati dugove stanovništva JKP „Energana“ je dospela u situaciju da sama duguje snabdevaču osnovnog energenta, „Somborgasu“, skoro 92 miliona dinara, pa je toplani obustavljena isporuka gasa iz ovog izvora još krajem prošle sezone.



Privremeni dogovor sa nacionalnim distributerom gasa, JP „Srbijagas“ je vrlo brzo takođe ušao „u crveno“, odnosno i ovom državnom preduzeću se dugovalo 29 miliona dinara, pa je kao jedini izlaz iz kritične situacije pronađeno slolomonsko rešenje da neko od gradskih javnih preduzeća podigne kredit od 121 milion dinara, čime bi se najkritičniji dugovi varoške toplane pokrili, što je bio i preduslov za zaključenje ugovora sa „Srbijagasom“ o daljoj i nesmetanoj isporuci energenta.



Izbor je pao na JKP „Vodokanal“, a koliko se u ovom slučaju radi o iznuđenom rešenju, dovoljno govori i činjenica da je i sam „Vodokanal“ već opterećen kreditom prema nemačkoj KfNJ banci, podignutim zarad izgradnje nove fabrike vode i priključenja najvećeg broja somborskih sela na gradsku vodovodnu mrežu. Upravo zbog ovog kredita Somborci, prema svojevremeno datom zvaničnom objašnjenju, i plaćaju jednu od najviših cena pitke vode u zemlji.



Sada će Somborci biti u situaciji da strahuju od novog poskupljenja i to zbog grejanja sugrađana koji zanemaruju svoje obaveze prema gradskoj toplani, ali i nemaju alternativno rešenje za grejanje pošto se u slučaju potrošača „Energane“ radi o stambenim jedinicama koje su većinom u delu grada Nova Selenča, odnosno u objektima kolektivnog stanovanja, višespratnim zgradama.



Da zlo bude veće, u većini sela somborskog gradskog područja je zabranjena upotreba vode iz seoskih vodovoda, pošto je u njoj detektovano prisustvo arsena daleko preko dozovoljenog standarda, a u pojedinim slučajevima je i bakteriološki neispravna, odnosno zabranjena za ljudsku ishranu i upotrebu čak i kao takozvana tehnička voda. Žitelji pojedinih okolnih sela su već godinama unazad, očekujući konačno priključenje na gradsku vodovodnu mrežu, prinuđeni da ionako osiromašeni preko svake mere, troše novac na flaširanu vodu ili se u 21. veku pitkom vodom snabdevaju sa cisterni varoškog vodovoda.



M. Miljenović

 

Moglo bi i besplatno



Zanimljivo je da i pored teškoća JKP „Energane“ niko još uvek, makar zvanično, nije uzeo u razmatranje ponude ovdašnje Veterinarske ustanove „Proteinka“, prema kojoj bi se učestvovanjem u izgradnji spalionice koštanog brašna, nusprodukta somborske kafilerije, obezbedila gotovo besplatna toplotna energija, koja bi nadilazila potrebe sadašnjih potrošača toplane. Naime, izgradnjom savremene spalionice vredne svega 300.000 evra, dobijala bi se toplotna energija dostatna za zagrevanje daleko više potrošača, a pri tome bi se na ekološki i zakonski prihvatljiv način „Proteinka“ rešavala koštanog brašna koje danas samo lageruje, uz ogromne sopstvene troškove.

Piše:
Pošaljite komentar